Fotografija: Svake dvije godine broj rođenih padne za oko dvije tisuće, 2021. pad će biti još i veći iako se predviđalo se suprotno/Foto: Unsplash
 
Svake dvije godine broj rođenih padne za oko dvije tisuće, 2021. pad će biti još i veći iako se predviđalo se suprotno/Foto: Unsplash  

Baby boom nakon lockdowna ipak se nije dogodio, a evo i zašto...

Pojmovi poput - test za trudnoću ili trudnoća po tjednima, u pandemiji nas nisu previše zanimali, a to znači da nam slijedi znatan pad novorođenih, tvrdi politolog koji se bavi digitalnom demografijom



Ove će se godine roditi od 12 do 14 posto manje djece nego lani. Da demografski loše stojimo, već odavno nije vijest – no jest to da broj rođenih sutra možemo lako predvidjeti prema onome što guglamo danas, javlja RTL.

Famozni baby boom koji se očekivao nakon lockdowna nije se dogodio, čak ni u puno bogatijim zemljama, a evo i zašto. 

Pojmovi poput - test za trudnoću ili trudnoća po tjednima, u pandemiji nas nisu previše zanimali, a to znači da nam slijedi znatan pad novorođenih, tvrdi politolog koji se bavi digitalnom demografijom.

Statistički pad

''To znači da će vrlo vjerojatno rodnost u Hrvatskoj u 2021. pasti između 12 i 14% to znači živorođenih očekujemo od 33 tisuće, inače rodnost u Hrvatskoj tijekom normalne godine je između 37 i 38 tisuća'', rekao je politolog na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, Tado Jurić.

Svake dvije godine broj rođenih padne za oko dvije tisuće, 2021. pad će biti još i veći, a predviđalo se suprotno.

''Inače imamo nesigurnost u društvu i potpuno je logično da je pandemija povećava, dakle potpuno je logično i očekivano da se zapravo ovi svi trendovi smanjuju i poprimaju negativne forme, ništa to nije neobično. To su predviđale bogate zemlje, i o tome se jako puno pisalo, međutim i u Francuskoj i u Danskoj se pokazalo da to nije tako'', rekao je demograf Stjepan Šterc.

Pandemija je pokazala i neke pozitivne trendove, ali samo kratkoročno. Zbog zatvaranja granica - četrdeset posto manje nas je iselilo iz Hrvatske, a i oni koji odlaze biraju bliže desetinacije, Austriju i Njemačku dok su Irska i Švedska - prošlost. Ipak s otvaranjem granica čeka nas još veći val iseljavanja.

Iseljavanje stanovništva

Da je metoda digitalne demografije zbog fiktivnih prijava mjerljivija, pa i egzaktnija od one koju koristi Državni zavod za statistiku, Jurić dokazuje podacima o potrošnji vode. Iz svake slavonske županije je, tvrdi Zavod, iselilo nešto više od četiri posto stanovnika, no potrošnja vode "poklapa se" s onim što i koliko pretražujemo, javlja RTL.

'Kad smo testirali model, uspoređivali sa svim podacima Državnog zavoda za statistiku, da je zapravo devet posto svaka županija izgubila stanovnika i zato tvrdimo da Hrvatske nema više od 3,8 milijuna stanovnika - ponovno na osnovu ove dvije metode'', rekao je Jurić.

U pandemiji smo više guglali psiholog /psihijatar, ali i razvod braka, no nije sve tako crno. Lockdown nas je masovno potjerao u prirodu umjesto u trgovačke centre, a naučili smo i kuhati.

Najćešće smo tražili recept za kruh, a novost je i da su upute za kuhanje puno češće pretraživali muškarci.