Fotografija: Retail parkovi grade se bez katova i podruma, odnosno podzemnih garaža / Ilustracija: Paragon Group
Galerija
Retail parkovi grade se bez katova i podruma, odnosno podzemnih garaža / Ilustracija: Paragon Group

Što bi točno za Daruvar značilo otvaranje trgovačkog centra?

Retail parkovi su, inače, tržišno otporniji na krize od velikih trgovačkih centara, najčešće imaju vrlo snažne i stabilne zakupnike te se u pravilu nalaze u područjima gdje ponuda nije velika i konkurentna...



Vijest o mogućoj gradnji trgovačkog centra na ulazu u Daruvar koju smo objavili krajem tjedna snažno je odjeknula. Naime, prema Gradu je iskazan službeni interes ulagača za zemljište na izlazu/ulazu iz Daruvara vrijedno oko 3,3 milijuna kuna, a investitor bi na njemu, kažu u Gradskoj upravi, gradio trgovački centar. 

Gradonačelnik Daruvara Damir Lneniček nevoljko priča o ovoj temi, pretpostavljamo kako ne želi da se moguća investicija stavi u predizborni kontekst, no ona to i ne može postati jer će se negdje mjesec i pol dana prije lokalnih izbora znati ide li investitor u gradnju trgovačkog centra ili ne. 

Iskazan interes

- Da, riječ je o potencijalnoj investiciji o kojoj zasad ne bih htio previše govoriti, treba pričekati i vidjeti hoće li se realizirati. U pitanju je nekretnina koja je vrijedna više od tri milijuna kuna i postoji interes za njezinu kupnju. Hoće li se to na kraju i dogoditi, znat ćemo najkasnije do Uskrsa. Naime, prema Gradu je iskazan službeni interes za tu parcelu na kojoj bi ulagač htio izgraditi trgovački centar sličan onima koji se nalazi u Požegi, Bjelovaru ili Virovitici. Riječ je o krasnoj parceli na rubu grada, ali zasad ne bih govorio ništa više o tome. Do Uskrsa će biti poznato hoće li ulagač kupiti zemljište ili ne, a ako ga kupi, onda bi se na njemu gradio trgovački centar - bilo je sve što nam je prije nekoliko dana rekao gradonačelnik Damir Lneniček i to nakon dužeg nagovaranja.  

Damir Lneniček, gradonačelnik Daruvara/Foto: MojPortal.hr
Damir Lneniček, gradonačelnik Daruvara/Foto: MojPortal.hr

Vijest o mogućem trgovačkom centru u Daruvaru je velika, ali mišljenja su, kako to već ide, podijeljena. Neki su oduševljeni, malo ih je ravnodušnih, a naravno, tu su i oni koji misle da trgovački centar u gradu u kojem većina zaposlenih radi za plaću bitno nižu od hrvatskog prosjeka - uopće nije potreban.  

Zato je dobro pokušati sagledati investiciju sa svih strana i vidjeti - što bi, dakle, za Daruvar značilo otvaranje trgovačkog centra i kako bi njegova izgradnja utjecala na grad i njegove stanovnike?

Konkretni podaci

Prema onome što je rekao gradonačelnik Lneniček, ako investitor do Uskrsa odluči krenuti u projekt, radio bi se trgovački centar sličan onome kakvog je otvorila Supernova u Požegi pa iz tog primjera možemo saznati i neke konkretne podatke. 

Ako bi se u Daruvaru gradio trgovački centar, riječ bi bila o formatu takozvanog "retail parka", karakterističnog za manje sredine. Retail parkovi smješteni su podalje od središnjih gradskih zona, trgovine su na jednoj razini, ali spojene u cjelinu, bez podruma i katova.

Retail parkovi otporniji su na krizu u odnosu na velike šoping centre, a grade se na lokacijama gdje zapravo nema jake konkurencije / Ilustracija: Paragon Group
Retail parkovi otporniji su na krizu u odnosu na velike šoping centre, a grade se na lokacijama gdje zapravo nema jake konkurencije / Ilustracija: Paragon Group

Kada govorimo o retail parkovima u Hrvatskoj i u kontekstu današnjeg vremena obilježenog pandemijom koronavirusa i posljedica koje on ima na ekonomiju, treba reći da je kod nas u 2019. i 2020. godini zabilježen snažan ulagački val u kojem je otvoreno osam novih retail parkova diljem države koji imaju dosta dobar miks zakupnika. Unatoč krizi u kojoj se nalazimo, brojke pokazuju kako je njihovo poslovanje i dalje vrlo dobro iako će i oni sami diplomatski priznati kako su ovo "izazovna vremena" te da su poslovni rezultati zbog pandemije i njezinih efekata ipak, razumljivo, niži od projekcija koje su radili za 2020. godinu.

Retail parkovi su, inače, tržišno otporniji na krize od velikih trgovačkih centara, najčešće imaju vrlo snažne i stabilne zakupnike te se u pravilu nalaze u područjima gdje ponuda nije velika i konkurentna.

Generator rasta

A kada se govori o krizi, trgovački sektor će se, prema svim predviđanjima, najbrže oporaviti i generirati rast BDP-a, a visoka osobna potrošnja jasan je pokazatelj da će retail biti jedan od generatora rasta gospodarstva. Tako bi i retail park u Daruvaru, ako dođe do njegove realizacije, trebao zauzeti važnu ulogu generatora ekonomskog razvoja grada. 

Retail park Supernova u Požegi bila je investicija teška čak 16 milijuna eura. Požega po službenom popisu stanovništva (doduše danas već i starom pa sigurno i netočnom) ima nešto više od 26.000 stanovnika dok Daruvar ima nešto više od 11.000 (obje brojke bi danas vjerojatno trebalo umanjiti barem za koju tisuću).  

Trgovački centar u Daruvaru bio bi sličan onome koji je nedavno izgrađen u Požegi/Foto: Supernova
Trgovački centar u Daruvaru bio bi sličan onome koji je nedavno izgrađen u Požegi/Foto: Supernova

Ono što je možda najvažnije jest da je trgovački centra u Požegi, za početak, stvorio nekih 300 novih radnih mjesta. Kada bi u Daruvaru ta brojka bila i upola manja, bila bi to sjajna stvar za grad. U tom slučaju bi oko 150 obitelji povećalo svoj kućni budžet, u gradsku blagajnu slijevalo bi se više novca, a ukupna potrošnja u gradu bi se povećala i tako generirala daljnji rast. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, na području Daruvara u siječnju 2021. bilo je prijavljeno 868 nezaposlenih osoba. Ako tu brojku uzmemo za primjer, s eventualnim otvaranjem retail parka taj bi se broj umanjio za 150, a stopa nezaposlenosti bi se praktički pa u jednom danu smanjila za nešto više od 17 posto. Ako bi retail park bio jednak onome u Požegi, nezaposlenost bi se smanjila za 34 posto. 

Istraživanja su pokazala kako je Hrvatska pri vrhu država članica EU po potrošnji u trgovačkim centrima u odnosu na visinu primanja. U prijevodu, ulagači znaju da građani Hrvatske troše i iznad svojih mogućnosti zbog čega se i dalje očekuje širenje trgovačkih centara po cijeloj državi. Dakle, u nekoj osnovnoj matematici, ovakav poslovni projekt iz perspektive ulagača je isplativ, a ono što je svakako sigurno jest da privatnik ne bi ulagao milijune u projekt za koji nije napravio studiju isplativosti.

Oživljavanje periferije

Otvaranje trgovačkog centra na rubu Daruvara također bi podiglo cijenu nekretnina na tom području, a rub grada više ne bi bio rub nego svojevrsni "drugi centar" gdje bi ljudi, osim u šoping, dolazili družiti se u ugostiteljskim objektima. Raspršivanje zone interesa građana iz centra na zapravo dvije pozicije (centar i rub grada) može donijeti niz dobrih stvari, a najvažnija je svakako socijalno i ekonomsko oživljavanje uspavane periferije.

Nadalje, Daruvarčani kao i stanovnici okolnih naselja i gradova u šoping često odlaze u druge sredine, nerijetko i u Zagreb. Dakle, otputuju iz grada s određenom količinom novca i potroše ga izvan grada u kojem žive. U slučaju otvaranja trgovačkog centra, ne samo da bi se taj novac trošio u Daruvaru nego bi u Daruvar dolazi potrošači iz okolnih gradova (Garešnica, Grubišno Polje, Pakrac, Lipik...) i općina koji bi svoj novac ostavljali u Daruvaru čime bi grad ekonomski jačao što mu je sada nasušno potrebno.

S gradnjom retail parka na rubu Daruvara, periferija bi ekonomski i socijalno živnula / Ilustracija: Paragon Group
S gradnjom retail parka na rubu Daruvara, periferija bi ekonomski i socijalno živnula / Ilustracija: Paragon Group

- Retail parkovi razvijaju se većom dinamikom tijekom razdoblja koronavirusa u odnosu na veće centre. Što se tiče daljnjeg razvoja događaja, u Supernova grupi vjerujemo u trgovačke centre koji će u budućnosti morati biti više od isključivo mjesta za kupnju. Posebno je važno smisleno kombinirati ponudu hrane, zdravstvenih i beauty usluga, poslovnih prostora i mjesta za zabavu - rekao je krajem godine direktor Supernova grupe Markus Pingger za Poslovni dnevnik.

Ukratko, eventualna gradnja retail parka u Daruvaru sigurno bi stvorila jedan jaki zamašnjak s kojim bi grad bitno lakše krenuo putem gospodarskog oporavka te stekao novu poziciju na lokalnoj trgovinskoj karti.