Fotografija: Grad Garešnica i njezin prvi čovjek Josip Bilandžija najbolji su primjer kako gradovi sve bolje i efikasnije koriste EU fondove/Foto: Grad Garešnica
Galerija
Grad Garešnica i njezin prvi čovjek Josip Bilandžija najbolji su primjer kako gradovi sve bolje i efikasnije koriste EU fondove/Foto: Grad Garešnica

Garešnica među 10 najuspješnijih gradova po povlačenju sredstava iz europskih fondova

Grad Garešnica dobila je prestižnu međunarodnu nagradu Globallocal koja se dodijeljuje uspješnim lokalnim zajednicama za ulaganje u razvoj poduzetništva



Grad Garešnica dobitnik je prestižne međunarodne nagrade Globallocal koja se dodijeljuje uspješnim lokalnim zajednicama za ulaganje u razvoj poduzetništva i stvaranje povoljnog poslovnog okruženja.

Neovisnom međunarodnom odboru za dodjelu nagrada dostavljeni su prijedlozi najuspješnijih lokalnih samouprava na daljnje razmatranje i odlučivanje. Da bi postao laureat, svaki kandidat trebao je dobiti 2/3 glasova članova odbora.

Više sredstava

Tako se među deset najboljih lokalnih zajednica koje kreiraju dobar ambijent za razvoj poduzetništva u srednjoj i jugoistočnoj Europi našao i Grad Garešnica. 

Naime, Grad Garešnica je u 2019. godini povukao 17,6 milijuna kuna više sredstava iz EU u odnosu na 2018. godinu. Jedan od najvrijednijih projekata obnova je starog kina kroz projekt Zeleni vrtovi Poilovlja, a sredstva su se ulagali i u stvaranje uvjeta za razvoj gospodarstva i poljoprivrede, asfaltiranje cesta, gradnju dječjeg vrtića, obnovu škola, uređivanje i obnovu ostalih javnih zgrada. Modernizirana su brojna poduzeća, OPG-ovi, a izgrađeno je i reciklažno dvorište. 

Četiri uspješne godine

- Iza nas su četiri uspješne godine. Proračun je iz godine u godinu bio sve veći. 2017. godine iznosio je 26.426.440,00 kuna, a 2020. godine 60.191.735,00 kuna. Kroz sve te godine napravili smo jako puno projekata u Gradu Garešnici. Putem EU projekata u Grad Garešnicu ušlo je više od 170 milijuna kuna - kaže gradonačelnik Garešnice Josip Bilandžija i dodaje kako je jedan od tih projekata i izgradnja i opremanje Tehno parka Garešnica.

Josip Bilandžija, gradonačelnik Garešnice/Foto: MojPortal.hr
Josip Bilandžija, gradonačelnik Garešnice/Foto: MojPortal.hr

Inače, Republika Hrvatska je u razdoblju od 2014. do 2020. godine imala na raspolaganju 10,7 milijardi eura. Do 25. veljače 2021. godine ugovoreni su projekti u vrijednosti od 12,25 milijardi eura, a ukupno je isplaćeno 5,24 milijardi eura te je ovjereno 4,45 milijarde eura.

Najbolji postotak

Operativni program Konkurentnost i kohezija ima najbolji postotak ugovorenosti sredstava od 125,31 posto ukupno raspoložive alokacije, dok najbolji postotak isplaćenih sredstava bilježi Program ruralnog razvoja odnosno 65,70 posto dodijeljenih sredstava.

Do 25. veljače 2021. godine ugovoreni su projekti u vrijednosti od 12,25 milijardi eura tj. 93,11 milijardi kuna odnosno 114,16 posto dodijeljenih sredstava. Ukupno je isplaćeno 5,24 milijardi eura (39,80 milijardi kuna) odnosno 48,80% dodijeljenih sredstava te je ovjereno 4,45 milijarde eura (33,84milijardi kuna) odnosno 41,49 posto dodijeljenih sredstava.

Veliki projekti

Operativni program Konkurentnost i kohezija ima najbolji postotak ugovorenosti sredstava od 125,31 posto ukupno raspoložive alokacije, dok najbolji postotak isplaćenih sredstava bilježi Program ruralnog razvoja s 65,70 posto dodijeljenih sredstava.

Prema podacima Ministarstva financija o izvršenju proračuna u 2019. godini, u posljednje tri do četiri godine visina ugovorenih sredstava iz EU fondova je u porastu. Riječ je o velikim projektima, poput aglomeracije, u ruralnim područjima sredstva su osigurana za gradnju vrtića, ulaže se u poduzetničke zone, kulturno-turističke projekte.

Srednji i veliki gradovi

Što se tiče ukupno povučenih sredstava u 2019. godini najveći udjel imaju srednji i veliki gradovi poput Rijeke, Osijeka, Virovitice, Petrinje, Zadra, Dubrovnika,  Belog Manastira, Karlovca, Splita  i Pleternice.

Da gradovi sve bolje i efikasnije koriste EU fondove najbolje ilustrira podatak o povučenim sredstvima per capita.

U 2017. rekorderi povlačenja EU sredstava bili su gradovi koji su ostvarili preko 100 i 200 kuna po stanovniku, u 2018. četiri grada uspjela su povući iznad 1000 kuna, a Grad Komiža bio je apsolutni rekorder sa povučenih nešto više od 2500 kuna. U 2019., pak, čak 15 gradova premašilo je iznos od ostvarenih 1.000 kuna, četiri grada – Vrlika, Lipik, Otok i Beli Manastir, povukla su preko dotad rekordnih 2500 kuna. Novi rekorder je Grad Vrlika sa povučenih 5.719 kuna po stanovniku. U top 10 najuspješnijih gradova u 2019. po per capita kriteriju su još Klanjec – 2091 kuna, Garešnica – 1993 kune, Pleternica – 1893, Prelog  – 1863, Mursko Središće – 1700 i Virovitica – 1664 kune po stanovniku.