Policija otkriva: "Evo kako vas varaju preko Njuškala, Facebooka, WhatsAppa i Vibera"

Policajci PU bjelovarsko-bilogorske u posljednje su vrijeme zaprimili i postupali po više kaznenih prijava građana koji tvrde da su prevareni preko Njuškala, društvenih mreža, WhatsAppa i Vibera.

Stoga su u PU bjelovarsko-bilogorskoj odlučili objaviti neke od primjera prevara i savjete kako ih spriječiti.

Prijevare putem internet oglasnika 

- Oštećena osoba je na internet oglasniku "Njuškalo.hr" objavila oglas o prodaji određenog predmeta te joj se putem WhatsApp aplikacije javio zainteresirani kupac, koji je odmah predložio da se dostava izvrši nekom od dostavnih službi (DPD, GLS, Hrvatska pošta i dr.). Oštećenoj osobi bi poslao lažnu link/poveznicu dostavne službe, a otvaranjem link/poveznice od oštećenog je zatraženo da upiše podatke sa svoje bankovne kartice (serijski broj kartice, rok valjanosti i CVV broj). Nakon upisivanja navedenih podataka, s tekućeg računa oštećenog, provede se isplata njegovih novčanih sredstava na razne Internet trgovine. Brojevi telefona s kojeg počinitelj kontaktira može biti iz Hrvatske, ali se u većini slučajeva radi o brojevima s pozivnim brojem stranih zemalja.

Prijevare putem društvenih mreža 

- Kupnja bazena i drugih različitih proizvoda na rate. Nakon što se oštećeni javi s ciljem kupnje proizvoda na jedan od interneta oglasa, prodavač odnosno počinitelj od oštećenog traži da mu dostavi podatke o svojoj bankovnoj kartici (serijski broj kartice, rok valjanosti i CVV broj). Nakon toga oštećeni na svoj mobitel zaprima kod za verifikaciju, a koji počinitelj također traži da mu se dostavi, a kao obrazloženje navodi da mu je potrebno kako bi oštećenik proizvod platio na rate. Novac oštećenika se zapravo uplaćuje na korisnički račun otvoren u Super Sport kladionici ili nekoj drugoj kladionici. Zapravo, oštećenik nikada ne dobije proizvod koji je htio kupiti.

Brza i laka zarada

- Članci odnosno objave u kojima se navode neke od poznatih osoba iz svijeta, ali i Republike Hrvatske. U njima piše kako su se jako brzo obogatili ulaganjima u kripto valute, a ako građani žele brzo zaraditi, da ostave svoj broj za kontakt. Nakon toga počinitelji kontaktiraju građana putem WhatsApp ili Viber aplikacije te im objašnjavaju na koji način se brzo mogu obogatiti.

Građane koje su uvjerili da se radi o stvarnom ulaganju, počinitelji ih traže da im dostave sliku jednog njihovog osobnog dokumenta s fotografijom i sliku potvrde o plaćanju nekih od mjesečnih režijskih davanja (račun za struju, plin i dr.), a što je počiniteljima potrebno za potvrdu identifikacije prilikom otvaranja kripto novčanika. Građani potom uplaćuju određena novčana sredstva, vjerujući kako ulažu u kripto valute s kojima će kasnije moći raspolagati. Nakon uplate, počinitelj im šalje lažna izvješća o njihovim ostvarenim dobicima.

Ustvari, građani ne ostvaruju nikakvu dobit jer je počinitelj njihova novčana sredstva prebacio na svoj kripto novčanik. S obzirom na to da počinitelj oštećenike drži u zabludi da ostvaruju iznimno veliku dobit, oni i dalje ulažu svoj novac dok ne shvate da su prevareni, a to zaključuju onog trenutka kada si žele isplatiti svoj novac.

E-bonovi

- Počinitelj se oštećenicima lažno predstavlja kao njihov dugogodišnji poznanik ili prijatelj s Facebook-a te ih moli za kupnju AirCash bonova ili PaysafeCard e-bonova koji mu žurno trebaju za kupnju nekih proizvoda. Budući da oštećenici vjeruju da su to njihovi poznanici ili prijatelji, ne sumnjajući da se radi o lažnim osobama, pristaju kupiti zatražene bonove. Nadalje, počinitelj ih moli da mu nakon kupnje, bonove uslikaju te mu slike proslijede. Obećava da će novac za vrijednost kupljenih bonova naknadno uplatiti na njihov bankovni račun. Nakon što oštećenici navedeno proslijede, počinitelj ih blokira na Facebooku te uklanja profilnu fotografiju.

Sporni krediti

- Počinitelji građanima putem oglasa na društvenim mrežama nude isplatu kredita bez ispunjavanja standardnih pravila i uvjeta, koje propisuju banke. Građani koji ne mogu realizirati kredit u bankama, javljaju se na takve oglase o kreditiranju. Počinitelji traže da se plate troškovi obrade realizacije kredita putem Aircash i PaysafeCard e-bonova ili otvaranjem bankovnog računa na AirCashu. Građani ne sumnjaju da se radi o lažnim financijskim institucijama te dostavljaju počiniteljima fotografije navedenih bonova i podatke o svojem Aircash računu te tako budu oštećeni za iznos koji su platili za kupnju dostavljenih bonova, a kredit koji su zatražili im ne bude realiziran.

Policija savjetuje

- Sve naprijed opisano počinitelji čine kako bi Vas prevarili i od Vas pribavili novac. Stoga Vas upozoravamo kako nikada, ali baš nikada, nikome ne trebate davati nikakve podatke o svojoj bankovnoj kartici, posebice ne serijski broj, rok valjanosti kartice te CVV broj. Ako nešto prodajete, kupcu je, dovoljan samo Vaš broj tekućeg računa na koji je novac potrebno uplatiti te eventualno naziv banke u kojoj imate otvoren račun.

Nikada nikome ne smijete davati kontrolni broj za potvrdu svoje transakcije, osim ako Vi osobno ne potvrđujete novčanu transakciju.

Ako plaćate putem interneta, dobro se uvjerite radi li se zaista o pravoj stranici, a kako bi zaštitili sebe te dobili proizvod koji plaćate, kažu iz policije te dodaju.

- Nikada nikome ne dostavljajte presliku svojih osobnih dokumenata koji mogu poslužiti za Vašu identifikaciju, posebice ne preslike svojih plaćenih računa ili video snimke u kojima izgovarate neke brojeve koje su Vam dostavile Vama nepoznate osobe. Iznimno, ako osobno želite otvoriti račun u nekoj od digitalnih bankovnih platformi, a koji će te Vi osobno koristiti za plaćanja, onda pratite upute koje dobijete prilikom kreiranja svojih osobnih korisničkih računa.

Ne kupujte i ne dostavljajte 16-eroznamenkasti PIN nepoznatim osobama i osobama za koje niste u telefonskom razgovoru provjerili da li zaista trebaju Aircash ili PaysafeCard e –bonove, zaključili su iz PU bjelovarsko-bilogorske.