Fotografija: Naslovna fotografija monografije snimljena nekoć davno u Pivovari Daruvar i autor Mato Pejić/Foto: Arhiva PD i Mate Pejića
Galerija
Naslovna fotografija monografije snimljena nekoć davno u Pivovari Daruvar i autor Mato Pejić/Foto: Arhiva PD i Mate Pejića

Prva monografija o Pivovari Daruvar iz pera Mate Pejića: "Kako je teklo pivo ovih 180 godina"

Po prvi puta na jednom mjestu objedinjeni su svi raspoloživi arhivski dokumenti, fotografije i zapisi koji govore o bogatoj i turbulentnoj povijesti Pivovare



Monografija "Pivovara Daruvar – priča koja teče 180 godina" daruvarskog novinara Mate Pejića konačno je krenula put čitatelja, piše Pivnica.net.

Na dvjesto trideset i nešto stranica ona nam nudi uzbudljivu šetnju pogonima tvornice piva od njenog osnutka do današnjih dana, od utemeljitelja Izidora Jankovića, izdanka grofovske obitelji koja je u Daruvaru stolovala više od jednog stoljeća do Petog elementa majstora pivara Kreše Marića, od žetvenih svečanosti 1927. u dvorištu Pivovare do daruvarskih Dana piva, najomiljenijeg pivskog festivala u Hrvatskoj, od prvih etiketa i reklamnih plakata do novih boca i podmetača.

Ova se knjiga željno iščekivala/Foto: Privatna arhiva
Ova se knjiga željno iščekivala/Foto: Privatna arhiva

Kako teče pivo svih ovih 180 ljeta tako teče i Matina priča o pivovari koja za Daruvar i Daruvarčane nije samo točka gdje nastaje zlatna tekućina već iskonska institucija, simbol mjesta, zlatna značka na reveru grada.

O njenom značaju najbolje govore riječi radnika Pivovare Ljudevita Štampfa koje Mato izdvaja uz noseću fotografiju na trećoj stranici, uz Impressum: „Ako gore tvoja kuća i pivovara, prvo gasi pivovaru, jer ako spasiš pivovaru, bit će novaca za gradnju nove kuće“.

Foto: Privatna arhiva
Foto: Privatna arhiva

Po prvi puta na jednom mjestu objedinjeni su svi raspoloživi arhivski dokumenti, fotografije i zapisi koji govore o bogatoj i turbulentnoj povijesti Pivovare.

Članovi uprave Sandra Kufner i Siniša Lukač, koji Pivovaru danas vode, u uvodnom članku pišu da ovom monografijom starijim generacijama žele ostaviti uspomenu, a novim donijeti inspiraciju napominjući kako je ona povijesni vremeplov o tradiciji i baštini kao dio kulturnog naslijeđa koja se desetljećima prenosi s naraštaja na naraštaj.

Dio hrvatske tradicije

„Prošlo je nevjerojatnih 180 godina od osnutka Pivovare Daruvar, prve hrvatske pivovare u povijesti koja i dandanas baštini hrvatsku tradiciju i povijest. Kroz čak tri stoljeća stvarali smo, radili i stoički prkosili teškim vremenima, te naposlijetku opstali kao dio hrvatske tradicije sa srcem. Stoga, sa željom da vam približimo dio bogate povijesti naše Pivovare, ukoričili smo ljubav, tradiciju i strast u proizvodnji piva i stvaranje jedne povijesti“, pišu Sandra i Siniša.

Foto: Privatna arhiva
Foto: Privatna arhiva

Vlasnik Pivovare Slaven Kufner pak u svom uvodnom članku ističe kako se prikazivanjem povijesti želi očuvati i dalje graditi svijest o višestoljetnoj tradiciji i važnosti proizvodnje piva u Daruvaru.

„Valja istaknuti kako je Pivovara u svojoj bogatoj povijesti bila pokretač gospodarskih aktivnosti daruvarskog kraja, predvodnik napretka i čuvar kulturnog te industrijskog naslijeđa kao i nacionalnog identiteta. Danas, u 21. stoljeću, poslovanje Pivovare, osnaženo i unapređeno novim tehnologijama, i dalje ima važnu gospodarsku i društveno odgovornu ulogu“, piše Kufner.

Mato Pejić je na prikupljanju informacija za monografiju radio pune dvije godine, što mu, vjerujem i nije bilo tako teško jer je pratio rad Pivovare od početka svoje novinarske karijere u Daruvaru i napisao brojene reportaže, kolumne, eseje i članke za različite medije pa je znao na koja vrata treba kucati, a pozivao nas je i putem društvenih mreža.

Mato Pejić, Krešo Marić i Pavel Černý, kolekcionar etiketa iz Češke/Foto: Privatni album
Mato Pejić, Krešo Marić i Pavel Černý, kolekcionar etiketa iz Češke/Foto: Privatni album

Cijelo vrijeme pri ruci bio mu je Krešo Marić, dobro je pročešljao i prelistao sva godišta češkog tjednika Jednota koji od početka izlaženja 1946. godine kontinuirano pisao o događajima u Pivovari.

Važne informacije autoru su pružili povjesničari Vjenceslav Herout, Davor Ambroš i Goran Hruška, a u sveučilišnoj knjižnici istraživao je Marko Pejić. Matinom pozivu odazvali su se kolekcionari Pavle Černi i Zdenko Krištof (etikete) i Ivica Buzov (zatvarači).

Fotografije, dokumente i predmete iz osobnih zbirki ustupili su: Boro Mžik, Damir Malina, Dinko Pecek, Igor Odak, Katarina Šnajder, Marko Filipin, Mitja Sekulić, Sandra Klimeš, Vjeruška Rek, Zdravko Konecki, Kruno Lokotar, Dejan Leković, Jaroslav Konecki, Anka Schmalz, Karlo Mimić, Mira Ježinec, Marijan Orct, Jaroslav Konecki, obitelj Daněk…

Knjigu je grafički uredila Vlatka Daněk, tehnički obradio Željko Podsednik, a lektorica i korektorica je Romana Žukina. Tiskana je u tiskari Zelina d.d., Sveti Ivan Zelin.

Prva monografija pivovare

A autor? Znate ga vi, nije ga ovdje potrebno posebno predstavljati, stup je ovog portala. Novinar-urednik u Jednoti od 2008. godine, od 1. siječnja ove godine u mirovini. Prije toga 25 godina je novinario na Radio Daruvaru, dopisivao za dnevne novine, surađivao s mnogim medijima. Autor je izložbe o pivu i stripu Nacrtaj mi krigl, izložbe fotografija „Mojih 25 godina Oktoberfesta“ na Fra Ma Fu festivalu koju je pratila knjižica-zbirka reportaža s minhenskog festivala piva. 

- Pivovara Daruvar – priča koja teče 180 godina prva je monografija neke hrvatske pivovare i ne skrivam zadovoljstvo što se baš meni pružila prilika da istražim i za buduća pokoljenja zapišem historijat tvornice piva, koju je u Ždralovom gradu utemeljio Izidor Janković, potomak poznate ovdašnje grofovske loze, napisao je Mato Pejić za portal Pivnica.net.

Istina, Karlovačka pivovara ima knjigu Radni vijek jednog pivara, ali ona se – kako joj i naziv sugerira – bavi vremenom koje je u pivovari proveo njezin autor majstor pivar Ljudevit Mejaški, povijest ove pivovare zabilježena je i u velikoj izložbi Idemo na pivo, a dijelom i u pripadajućem katalogu; i Zagrebačka pivovara ima izložbu, zapravo mali muzej, a o njezinoj povijesti napisani su mnogi stručni članci, pisalo se i o Osječkoj pivovari, te je i njezina priča prikazana na prigodnoj izložbi, ali prvi je put da neka pivovara dobiva cjelovit prikaz prošlosti i sadašnjosti u reprezentativnoj, bogato opremljenoj tvrdo ukoričenoj knjizi. Naravno, kako je daruvarska pivovara najstarija u Hrvatskoj, i pravo je da prva dobije takvo izdanje.

Isječak iz knjige/Foto: Privatna arhiva
Isječak iz knjige/Foto: Privatna arhiva

A odgovor na pitanje kako sam pisao ovu knjigu glasi: teško. Teško, a opet lako.

Teško zato što su svi izvori podataka i artefakata, za koje sam držao da će biti izdašni, bili preko svake mjere siromašni i zato što su mnogobrojni pozivi sugrađanima za koje i danas mislim da na tavanima i u podrumima svojih kuća imaju zanimljive materijale koji svjedoče o povijesti Pivovare, dali mršave rezultate. Ljudima se naprosto s tim ne da gnjaviti, a ne može im se to ni zamjeriti. Kudikamo je žalosnije što se premalo dokumenata i predmeta čuva u institucijama čija je svrha postojanja da čuvaju artefakte – muzejima, galerijama i arhivima.

Foto: Privatna arhiva
Foto: Privatna arhiva

A opet lako, jer sam u bezmalo četiri desetljeća koliko u Daruvaru radim kao novinar, napisao mnoge i premnoge tekstove o daruvarskoj pivovari i za potrebe njihova nastanka proučio mnoge dostupne izvore, pa dosta toga već imam i u svojoj osobnoj zbirci. A s obzirom na to da sam pišući o Pivovari , kako za Radio Daruvar i Bjelovar, tako i za mnoge novine, a naročito za ovaj portal koji već trinaest godina pomno prati i zdušno podržava Staročeško pivo i craft piva iz linije Peti element, smatrao sam da je pisanje ove knjige logično i prirodno moje pravo i dužnost. Te sam ponudu da uz jubilej Pivovare, 180. obljetnicu osnutka, pripremim prigodnu monografiju, prihvatio objeručke, ne razmišljajući ni časa.

Povijesni pregled

Dobar dio knjige mogao je biti napisan odmah – prema konceptu koji su šefovi i vlasnici Pivovare podržali, jedno poglavlje posvećeno je Danima piva, a sa svih sam već pisao velike i raskošne reportaže, ilustrirane mnoštvom vlastitih fotografije, a daljnje poglavlje govorilo je o fenomenima, projektima i temama koje su obilježile pojedina razdoblja postojanja Pivovare, u kojima sam i sam dao određeni doprinos. Kao što je bila, primjerice, izložba Staročeško, ili projekt Nacrtaj mi krigl, ili moja knjiga priča o pivu Pjenušave vedute...

Najveći dio monografije zauzima povijesni pregled, od osnutka Pivovare 1840. godine, do danas, za koji je valjalo zasukati rukave i rudariti u prašnjavim arhivima, prolistati na stotine i stotine stranica novina, časopisa i dokumenata, da biste našli malo ili ništa, osloviti mnogobrojne bivše radnike Pivovare ili potomke nekadašnjih zaposlenika i riječ po riječ, podatak po podatak, fotografiju po fotografiju, predmet po predmet, slagati mozaik, koji ukoričen u ovu monografiju, na 230 stranica teksta i slike, kazuje priču o kuhanju piva u strogom centru Daruvara, na kućnom broju 100, kasnije je to Jankovićeva ulica 100, a danas Reljkovićeva broj 2.

Utaživanje žeđi dvorskih službenika

Pivovara je 1840. godine osnovana kao dvorska i nije imala druge svrhe osim da kuha pivo za utaživanje žeđi dvorskih službenika i radnika grofovskog gospodarska, te malobrojnih stanovnika mladog grada, koji su živjeli u stotinu i dvadeset kuća. Sve te potrebe zadovoljavao je pogon koji je godišnje proizvodio 500 hektolitara piva i tako je bilo sve do pred kraj 19. stoljeća, kada počinje snažan razvoj turizma zahvaljujući atraktivnim programima Daruvarskih toplica i izgradnjom pruge, koja je značajno olakšala putovanje po čitavom carstvu, te su daruvarskim kupališnim perivojem šetali gosti sa svih strana. Tada (1893.) Pivovara dolazi u ruke skupine poduzetnih građana (Pollak, Crner, Dobrović), koji prepoznaju važnost piva kao osvježavajućeg pića, ali i marketinški potencijal imena koje će upućivati na glasovito češko pivo i češku manjinu koja u to vrijeme tu živi u većem broju, te kuhaju pivo imenom Staročeško (Staročeško zimsko pivo). Od tog vremena manje više stalno u asortimanu daruvarske pivovare istaknuto mjesto zauzima ta pivska marka, koja je tako jedan od najstarijih pivskih brendova u Hrvatskoj.

Tada Pivovara doživljava prva proširenja kapaciteta i modernizaciju postrojenja, a tijekom dvadesetog stoljeća modernizacije i povećanja količine skuhanog piva nižu se jedna za drugom, pa pivovara s početnih 500 dolazi do kapaciteta od 250 tisuća hektolitara godišnje. Pri tom ostaje cijelo vrijeme na istom mjestu u strogom središtu grada, a dogradnje se izvode na temeljima starih zdanja.

Arhiv tjednika Jednote

Najizdašniji izvor materijala za izradu knjige bio je Državni arhiv u Bjelovaru koji čuva dokumentaciju iz međuratnog razdoblja djelovanja pivovare i čitavog vremena trajanja Drugog svjetskog rata, a poslijeratne događaje bilo je lako rekonstruirati na osnovu zapisnika sa sjednica organa upravljanja Pivovare, koji se čuvaju na istom mjestu. Najviše fotografija i artefakata ima sama Pivovara u svom arhivu, ali je taj materijal nažalost nesređen i nesistematiziran. A uvjerljivo najbolje, naprosto dragocjeno mjesto za popunjavanje kostura priče o pivovari mnogim konkretnim događajima je arhiv češkog tjednika Jednota, koji je od ožujka 1946. pa sve do današnjih dana, redovito i obilato donosio vijesti iz pivovare, dakako, uz pripadajuće fotografije.

O Pivovari su pisale i druge novine, no niti izdaleka tako puno kao Jednota. U svakom slučaju, valjalo je proučiti sve moguće izvore informacija, prolistati bezbrojne stranice časopisa, periodike, novina, zapisnika, dokumenata, osloviti mnoge sugrađane, saslušati bezbrojne priče... Moja velika prednost bila je ta što sam znao gdje treba što tražiti, što sam osobno poznavao kolekcionare pivskih etiketa i memorabilija, što sam bio uporan i drsko vukao za rukav Krešu Marića koji je pomogao u brojnim kontaktima i organizirao mnoge susrete i razgovore.

Mato sa svojom monografijom/Foto: Vlatka Daněk
Mato sa svojom monografijom/Foto: Vlatka Daněk

Konačan rezultat je knjiga koja je pred vama. Osim povijesnog pregleda ona donosi šetnju pogonima Pivovare, sadrži potom poglavlje o Danima piva, pa o zanimljivim temama na ovaj ili onaj način vezanima uz daruvarsku pivovaru i njezino pivo (glazbeni orkestar Gambrinus, izložbe Nacrtaj mi krigl i Staročeško, zbirka pivskih eseja Pjenušave vedute, Žetvene svečanosti češke manjine, tvornički foto album, pivovarska pivnica Vranjevina, brendovi daruvarske pivovare, marketing Pivovare, virtualna promidžba, turistička ponuda, sport i rekreacija, sponzorsko praćenje kulturnih manifestacija) i na kraju su tu priče iz tvornice, odnosno sjećanja sadašnjih i bivših radnika Pivovare, te razne pjenušave zanimljivosti, napisao je autor knjige Mato Pejić na portalu Pivnica.net.