Županija kreditom spašava škole. Oporbenjak Barila priznao greške u energetskim obnovama
kolumnist
komunalije
Vezane vijesti
Radi premošćivanja financijskog jaza, vijećnici Županijske skupštine danas su dali zeleno svijetlo Županiji da podigne kratkoročni kredit u iznosu 17,5 milijuna kuna. Odluku uvodno je obrazložila pročelnica za financije Suzana Raguž Pehar.
- Tražili smo ponude pet banaka, ali smo dobili odgovor da smo prerizični, prezaduženi i preinvestirani. Kredit smo odlučili podignuti kod Privredne banke Zagreb, na godinu dana uz fiksnu kamatnu stopu od jedan posto. Usporedbe radi, dosadašnja kamata bila je 3,5 posto te interna kamata stopa o 1,5 posto za korištenje dopuštenog prekoračenja kroz CashPool. Nadalje, prilikom preuzimanja vlasti susreli smo se sa zaduženjem proračunskih korisnika po famoznom CashPoolu. Ostatak duga za školstvo je 16,1 milijuna kuna te 1,9 milijuna kuna za zdravstvene ustanove, a pokriće za tih 18 milijuna kuna ustanove nemaju, pored ostalog poručila je Raguž Špehar.
Sporne energetske obnove
Dodala je i to da je dug školskih ustanova nastao prilikom izrade projekata energetskih obnova, jer se nije vodilo računa o preciznosti izrade troškovnika, što je dovelo do ogromnog iznosa izvantroškovničkih radova.
- Što se zdravstvenih ustanova tiče, troškovi su nastali za očuvanje likvidnosti uslijed tužbi radnika, zbog ne isplaćenih prekovremenih radnih sati te prava iz kolektivnih ugovora vezanih za povećanje osnovice, dodala je pročelnica.
Zanimljivo, prvi naum aktualne županijske vlasti bio spomenute troškove pokriti kratkoročnim zaduženjem školskih i zdravstvenih ustanova kroz taj isti CashPool, što je vidljivo iz prvotno planiranog dnevnog reda, međutim na sjednici je rečeno da je Ministarstvo financija upozorilo da je takav način rada zabranjen, odnosno protupravan. Budući da se Županija i ranije zaduživala po istom principu, Dinko Pirak postavio je pitanje znači li to da je prošli župan i prošla vlast donosila nezakonite odluke.
Tko je i zašto potpisao odluke?
- Znam da su ravnatelji bili natjerani potpisati izjave da imaju osiguran novac, kojeg nemaju. Danas Bajs pere ruke i govori da nije on digao kredit, već netko drugi. Zanima me što će biti dalje po tom pitanju, kazao je Pirak.
Na sličnom tragu bio je i HDZ-ov Silvestar Štefović.
- Zanima me gdje su ti ravnatelji koji su potpisivali dokumente i tvrdili da imaju osigurana sredstva. Njih je ili netko natjerao i prisilio da to potpišu ili su svojevoljno to potpisali bez da su znali što potpisuju. Žao mi je što ih nema, da čujemo odgovore kako su mislili vratiti ta sredstva. S druge strane, sada imamo priliku čuti i vidjeti što se stvarno radilo i koji su to stvarni podaci koje prijašnjih godina nismo mogli dobiti. Kada smo pitali kako mislimo zatvarati silne kredite, dobivali smo odgovore da mi sve možemo, mi smo prvi u Hrvatskoj po svemu, ironično je poručio Štefović.
U obranu prozvanih ravnatelja, ali i bivše vlasti, stala je vijećnica Sandra Drašković kazavši da ravnatelje nitko nije natjerao niti ih se može natjerati te da se nitko od njih nikada nije žalio.
Priznanje greške
Nadasve zanimljivo bilo je izlaganje oporbenog Zlatka Barile, koji je kao i dobar dio današnje opozicije u prošlom sazivu čini vladajuću većinu.
- Shvaćam ozbiljnost ove financijske situacije. Međutim, materijale koje sam imao uoči sjednice, razlikuju se od ovih sada. Pitam se ako sam jednom bio zaveden, hoću li opet biti zaveden i hoću li čekati da mi netko od organa koji istražuju kriminal pokuca na vrata. Svi se kunemo u djecu i osiguravanje normalnih uvjeta u školi, međutim pitam se je li bilo potrebno raditi to što se radilo. Vjerujem da da, ali priprema je očito bila loša i kao građevinski inženjer mogu reći da trokut između investitora, izvođača i nadzora očito nije funkcionirao, rekao je Barila.
Spomenuti Štefović nije propustio priliku replicirati mu.
- Kažete dovedeni smo u situaciju. Ja vas pitam, tko nas je doveo u ovu situaciju. Drago mi je da ste sada s ove govornice priznali da se ti projekti nisu dobro vodili. Međutim, zašto na to niste ukazivali, kada je za to bilo vrijeme. Dakle, suodgovorni ste za to što se događalo, naglasio je načelnik Općine Štefanje.
Zašto tako glasan nije bio u prošlom sazivu, već je dizao ruke za svaki rebalans, Barilu je pitao i DHSS-ov Boro Bašljan, aludirajući na izgradnju dvorane u Hercegovcu. Budući da poslovnikom nije predviđena replika na repliku, Barilin odgovor nismo doznali.
Recimo i to da se bivši župan Damir Bajs, iako nekoliko puta direktno ili indirektno prozvan, u ovu raspravu nije uključivao, tek je kratko replicirao DHSS-ovom Beljanu koji ga je optužio da je Županiju zadužio za milijardu kuna, kazavši mu da su ti dugovi jedino u njegovoj glavi.
Završno izlaganje po ovoj točki ima je župan Marušić koji je kratko rezimirao da ako Županija sa sutrašnjim datumom ne podmiri dospjeli dug, velik 16,1 milijuna kuna, dolazi do kolapsa školskog sustava.
Poziv institucijama da otkriju istinu
- U suprotnom, 1. svibnja 10-tak škola odlazi u blokadu. Prihvaćanjem amandmana za bolnicu prošle godine spriječen je kolaps zdravstvenog sustava, a sada moramo spriječiti i školski sustav. Službeni stav Ministarstva financija je takav da sve što je bivša vlast radila od 2019. godine, kada je kratkoročno zaduživanje u pitanju, je protuzakonito. Danas smo poslali zahtjev Ministarstvu za hitan proračunski nadzor, nakon kojeg će se poduzeti određene mjere. Stoga ne bi želio biti u koži vijećnika koji su žmirili na kršenje zakona. Nadalje, ne znam jesu li ravnatelji bili prisiljeni potpisivati spomenute odluke ili ne, ali se nadam da će se utvrđivanjem te istine baviti institucije. Zna se tko je išao u te megalomanske projekte bez osiguranih vlastitih sredstava, a prilikom kojih je nastala hrpa izvantroškovničkih radova. To jednostavno netko treba platiti, a mi sigurno neće dopustiti da djeca ostanu vez nastave, zaključio je Marušić.
Nakon poduže rasprave većinom glasova izglasano je kratkoročno zaduženje Županije.
Na današnjoj sjednici usvojene su i odluke kojima je, pored ostalog, dana suglasnosti ravnateljice Opće bolnice Bjelovar za provedbu postupka javne nabave za namještaj prizemlja nove bolničke zgrade. Također, suglasnost je dana i za reprogram kredita za financiranje izgradnje četiri školsko-sportske dvorane, a prihvaćeno je i izvješće o provedenoj likvidaciji i prijedlogu raspodjele imovine Regionalne razvojne agencije Bjelovarsko-bilogorske županije.