Na prostor Bjelovarskog sajma stižu strojevi i mehanizacija: "Samo da nas vrijeme posluži"
kolumnist
komunalije
Vezane vijesti
BJELOVAR – „Sve je spremno! Strojevii i mehanizacija dolaze. Izlagači pune prostor. Do jučer sam bio jako optimističan. Sada, kada sam vidio vremensku prognozu za dane vikenda, nešto manje, no to je jedino na što trenutno ne možemo utjecati. Mi smo još uvijek Sajam koji se većim dijelom održava pod vedrim nebom i sve dok to ne promijenimo, kišno vrijeme nam znatno smanjuje broj posjetitelja“, ovako je direktor Bjelovarskog sajma, Zlatko Salaj odgovorio na naše pitanje u kojoj fazi su pripreme i što očekuje u dane vikenda, kada se održava 23. Proljetni međunarodni bjelovarski sajam.
Više od 400 izlagača
Podsjetimo, posjetitelji će od petka, 01. travnja pa do nedjelje 03. travnja moći na sajamskom prostoru u Gudovcu uživati u Sajmu poljoprivredne mehanizacije, ali i u 4. GRO-KO (trendovi i dostignuća u sektoru građevine i komunalne tehnologije) i 4. HOROP-u (specijaliziranom sajmu opreme za hortikulturu). Osim toga, proljetnom je sajmu „pridružen“ i onaj Pčelarski koji se zbog mjera trebao održati u veljači, tako da aktivnosti, predavanja i edukativnih događanja neće manjkati. Kao niti izlagača, što nam je potvrdio prvi čovjek Sajma.
-Svoj dolazak potvrdilo je više od 400 izlagača iz Hrvatske i 10-ak stranih zemalja. To su većinom europske zemlje iz našeg okruženja. Jako puno izlagača stiže iz Slovenije, tu su Italija, Mađarska, Njemačka, Češka, Poljska, kao i zemlje koje nisu u EU – Srbija i BiH, a izlažu svoje proizvode kod nas. Kada bismo gledali proizvode, onda možemo reći da se na našem Sajmu mogu pronaći proizvodi iz cijeloga svijeta, potvrdio nam je Zlatko Salaj koji je s obzirom na sve, zadovoljan odazivom izlagača.
Na tragu zlatnih vremena
-Na tragu smo nekadašnjih, zlatnih vremena, no moramo priznati kako je ipak tržište poremećeno uslijed pandemije koronavirusa. Zato ne trebamo očekivati čuda. Imamo izlagača kojima kasni roba i koji su svoj dolazak iz tih razloga morali otkazati i to u vrijeme kada više ne bi trebali otkazati. Iako u takvim situacijama imamo pravo naplatiti 50 posto prostora, pa možda i cijeli, ipak gledamo da budemo korektni jer znamo da nije do izlagača i tvrtki već do stanja na tržištu. Mi te ljude očekujemo na nekim idućim Sajmovima i stoga nećemo koristiti takve mjere. S druge strane dobro je da smo uspjeli pronaći i neke nove izlagače pa smo uspjeli popuniti „rupe“, ističe Salaj koji nam odaje kako zasad nije vidljivo da ratna zbivanja u Ukrajini utječu na Sajam. Svjestan je da bi se u budućnosti moglo dogoditi da manjka neke robe koja stiže iz tih krajeva, no srećom, zasad to nije slučaj.
Inače, Proljetni sajam koji se svečano otvara u petak, 10 zaposlenika Bjelovarskog sajma organiziralo je posljednjih gotovo četiri mjeseca.
Tri mjeseca organizacije
-Obično Pčelarski sajam organiziramo u prosincu, a s Proljetnim krećemo odmah početkom siječnja. Znači, tri mjeseca smo ga radili. No, pod teškim uvjetima s obzirom na ograničenja i mjere. Tu ću spomenuti kako mi odmah „prodajemo“ i Jesenski sajam jer oni izlagači koji potvrde svoj dolazak na oba Sajma imaju popust. Mnogi to žele iskoristiti. Tako da smo mi u ovome trenutku već odradili blizu 30 posto Jesenskog sajma. Naravno da nas je zabrinjavalo hoće li Sajam uopće biti jer da ga nismo uspjeli organizirati sada, pitanje je bi li on uopće mogao biti održan. Vikend nakon ovoga održava se veliki sajam u Sloveniji. Dobar dio naših izlagača je tamo. Zatim je Uskrs, pa slijede poljoprivredni radovi i velik dio naših kupaca i izlagača je na polju. U svibnju ga raditi bio bi potpuni promašaj jer će tada velik dio proizvoda koji ćete vidjeti u tri dana održavanja Sajma tada biti na poljima ili u dvorištima, pojašnjava nam Salaj i dodaje kako su datumi puno unaprijed određeni. Osim toga, oni moraju biti usklađeni sa sajmovima u okolnim zemljama.
Iako na Bjelovarskom sajmu radi 10 zaposlenih osoba, za vrijeme održavanja Proljetnog međunarodnog sajma, zaposlenika će biti i više od 150. U tom broju su zaštitari, ljudi koji brinu o parkiralištima, prodaji ulaznica, čistačice i brojno drugo osoblje.
Uvijek interesantna tema vezana uz sajmovanje svakako su cijene. Upitali smo Zlatka Salaja kolike popuste posjetitelji i kupci mogu očekivati s obzirom na redovne cijene i je li ljudi više dolaze zbog same kupovine ili zbog raznolikosti ponude.
Cjenkanje kao glavni adut
-Teško je to reći. Većinom svi izlagači ističu sajamske popuste. A mi ne proučavamo koliki su oni, no uvjeren sam da tvrtke ne rade budale od svojih kupaca. Danas postoji Internet i vrlo lako je provjeriti redovnu cijenu i usporediti ju sa sajamskom. No, ono što ja smatram bitnijim definitivno je mogućnost razgovora i pregovaranja. Znači, kupac na našem sajamskom prostoru može vidjeti 10 različitih proizvoda koji ga zanimaju. Isto tako, može razgovarati s 10 različitih prodavača, može se cjenkati i postići za sebe najbolju soluciju. Da bi to postigli u neko drugo vrijeme, poljoprivrednici bi morali jedan dan putovati u Zagreb, drugi dan u Osijek, treći dan u Varaždin… Znači gubi vrijeme i novac, kaže Salaj kojeg smo upitali što nedostaje bjelovarskom kraju kako bi ispunio sva očekivanja brojnih izlagača koji u Bjelovar stižu iz svih krajeva Hrvatske, ali i okolnih zemalja i ovdje ostaju minimalno pet do 10 dana.
-Smještajni kapaciteti nam jako nedostaju. Izlagači nas pitaju i traže, a iako smo im mi servis i trudimo se pomoći, ne može se svima udovoljiti. Nemali broj njih moraju prenoćiti u Zagrebu, Đurđevcu i drugim gradovima. Kolika je gužva potvrđuje i činjenica da svi naši izlagači koji pronađu u okolici Bjelovara smještaj sada u proljeće, isti rezerviraju i za Jesenski sajam. To je samo još jedan dokaz koliko Sajam utječe i ona ostale gospodarske grane. Ljudi koji dođu, ovdje ostaju danima prije Sajma, a često i još koji dan nakon održavanja, naravno da tu jedu i troše novac i na neke druge stvari. Velika pogodnost je i što u Gudovac ljudi mogu lako doći. Mi nismo kao neki drugi sajmovi, smješteni u središtu velikih gradova gdje je nemoguće pronaći parkirališno mjesto. Puno je razloga zašto je ovaj Sajam ponos kako Bjelovara i Bjelovarsko – bilogorske županije, tako i cijele države, ističe Salaj kojeg smo upitali koliko prosječno bude prodano mehanizacije na jednom Sajmu.
Radili danonoćno
-Teško je to reći jer su to višemilijunski iznosi i ne govorim o kunama već o eurima. Neki izlagači nam rado kažu kako su tržili pa možemo voditi evidenciju, drugi pak, drže to kao poslovnu tajnu. Dio proizvoda već je unaprijed prodan te ovdje dolazi kao izložbeni primjerak. No, u svakom slučaju veliki iznosi su u pitanju, iskren je Salaj koji je prije „pauze“ koja je trajala od 2013. do 2021. Bjelovarski sajam vodio 12 godina.
Lani se u srpnju uhvatio vrućeg krumpira i zajedno sa ljudima koji su se napokon vratili na posao u svega dva mjeseca uspio organizirati Jesenski sajam.
-Bila je to gotovo nemoguća misija. Ljudi uopće nisu smjeli dolaziti na posao, svi su bili na minimalcu i sjedili su doma. Nismo znali niti je li telefoni rade. Najprije sam ljude trebao dovesti na posao i reći im da krećemo s organizacijom Sajma. Hale nismo mogli koristiti, sve je bilo pod upitnikom, izlagači nas nisu imali u svojem proračunu, mnogi nisu imali spremnu robu… Svi do jednoga zasukali su rukave, no imali smo poteškoća. Zbog obveznog testiranja u zadnji trenutak svoj dolazak otkazalo je 10, 15 tvrtki, te prostore trebalo je popuniti jer otkazano nam je tri ili četiri tisuće četvornih metara. Zamislite, neki sajmovi se ne održavaju na tolikom prostoru. Kemijali smo svakako, a sjećam se i stresa kada su nam pet dana prije Sajma dolazak otkazale dvije tvrtke. U posljednji trenutak trebalo je taj prostor popuniti, radili smo park od bala, imali problema s pagodama koje je nosio vjetar. Bili su to nemogući uvjeti, no uspjeli smo. Ljudi su radili danonoćno. Bili su sretni što uopće smiju doći na posao, prisjeća se Jesenskog sajma Zlatko Salaj kojeg smo upitali i što je s cijenama i ostalim servisnim informacijama za nadolazeći Proljetni sajam.
Cijene ostale iste
-Cijene su ostale iste. 20 kuna za umirovljenike, invalide i djecu, te grupne posjete, a 30 kuna za odrasle. U odnosu na sajmove u okolnim gradovima, naše su cijene znatno niže. Sigurno smo 50 posto povoljniji. Svjesni smo kako ćemo te cijene morati korigirati, drugačije nećemo moći. No, nismo sada htjeli ništa dirati. Ovo bi trebao biti prvi normalan sajam nakon dvije godine pauze i želimo da nam ljudi dođu. Cijenu ćemo vjerojatno dizati nakon što se uvede euro. Parkiralište se također ne naplaćuje, a za sve Bjelovarčane osigurali smo i besplatan autobus koji kreće svaki puni sat iz Bjelovara i vraća se sa Sajam na pola sata. Ceste su sve otvorene, sa svih strana, a testiranja i covid potvrda također nema, zaključuje Salaj i dodaje kako se nada da će se i broj posjetitelja na nadolazećem Proljetnom sajmu približiti onim zlatnim vremenima.
Priznao je u šali kako mu je pao „mrak na oči“ kada je jučer vidio vremensku prognozu, no nadu daje što se ona svakoga sata mijenja pa umjesto tri kišne kapi jučer, danas je već vidio i koju zraku sunca koja bi ipak trebala obasjati Gudovac u dane vikenda.
-Znam svoje ljude, znam da znaju posao i da daju sve od sebe. Uostalom, ako ovo ne odradimo dobro, nećemo niti mi zaraditi plaću. Svi moji ljudi gledaju da udovolje svakom izlagaču i da Sajam bude pun. Nismo tu da nam prođe dan, već da zaradimo svoj kruh, zaključio je Salaj i potvrdio nam kako će 23. Proljetni međunarodni bjelovarski sajam otvoriti ministrica poljoprivrede Marija Vučković.