Fotografija: Utjecaj mobitela, tableta i ostalih ekrana jako utječe na razvoj i ponašanje vašeg djeteta/Foto: Unsplash
Galerija
Utjecaj mobitela, tableta i ostalih ekrana jako utječe na razvoj i ponašanje vašeg djeteta/Foto: Unsplash

Psihologinja Hnojčik: "Pretjerana izloženost ekranima utječe na razvoj govora kod djeteta"

Predavanje „Djeca i mladi pred ekranima“ dio je projekta Udruge Korak Daruvar dalje pod nazivom „Korakovci na usluzi“



Istraživanja Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba i Hrabrog telefona, provedenog na roditeljima djece od 2 do 6 godina, pokazuju kako u prosjeku u njihovim kućanstvima postoji šest elektroničkih uređaja.

Osim toga, čak i vrlo malena djeca predškolske dobi imaju u svojim sobama TV, računalo i/ili igraće konzole.

Virtualna stvarnost

Stoga je psihologinja Andrijana Hnojčik u četvrtak u prostorima daruvarske udruge "Korak dalje" održala predavanje pod nazivom "Djeca i mladi pred ekranima", educiravši prisutne roditelje i stručnjake uključene u skrb o djeci te plemenite udruge, kako bi djeca u suvremenom društvu odrastala uz medijsku pismenost i kritičko promišljanje virtualne stvarnosti.

Roditelji su pozorno slušali što im psihologinja Andrijana Hnojčik priča/Foto: Udruga Korak dalje
Roditelji su pozorno slušali što im psihologinja Andrijana Hnojčik priča/Foto: Udruga Korak dalje

- Okruženi smo tehnologijom i ekranima i to ne možemo izbjeći. Zabrinjavajuće je to što smo prezasićeni ekranima. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji djeca do 2. godine ne trebaju koristiti ekrane uopće, ako im se žele pustiti priče ili pjesmice, onda je važno da ekran bude okrenut naopačke, a da se na TV-u koristi opcija „screen off“. Prema istom izvoru, djeca predškolske dobi do polaska u školu bi tebala male ekrane koristiti maksimalno 2 sata dnevno i to vrijeme se ne bi trebalo povećavati - rekla je psihologinja Andrijana Hnojčik i dodala kako pretjerano gledanje ekrana u ranoj dobi, zbog pretjerane stimulacije vida te izloženosti vrlo dinamičnim sadržajima, mogu utjecati na razvoj poremećaja pažnje, hiperaktivnosti i ponašanja, dok aktivnosti poput crtanja, slaganja kocaka djetetu ostaju nezanimljive.

Život na socijalnim mrežama

Pretjerana izloženost ekranima direktno utječe na govorni razvoj djeteta na način da dijete ima slabije razvijen rječnik, nerazgovjetno govori ili čak bolje govori engleski nego hrvatski jezik.

Psihologinja iz Daruvara Andrijana Hnojčik/Foto: privatni album
Psihologinja iz Daruvara Andrijana Hnojčik/Foto: privatni album

- Po pitanju naših mladih svjesni smo da je njihov život na društvenim mrežama što pokazuju i rezultati istraživanja Poliklinike za zaštitu djece i mladih i sur. u nacionalnom israživačkom projektu „Društvena online iskustva i mentalno zdravlje mladih“.  Stručnjaci kažu da čim im stigne obavijest, gotovo svaki drugi adolescent odmah provjerava društvene mreže, svaki treći provjerava ih nekoliko puta dnevno, a svaki peti adolescent društvene mreže provjerava stalno, bez obzira na to je li stigla notifikacija ili ne. Velika većina njih smatra da ima više prijatelja online nego u realnom svijetu te preko 50% mladih se redovito dopisuje s osobama koju poznaju isključivo online, a 35% mladih je otišlo na susret s osobom koju isključivo poznaju online. Utješni su podaci mladih u kojima izražavaju kako bi oni radije provodili svoje slobodno vrijeme. Čak 64% mladih navodi da bi se družili s prijateljima uživo, njih 19% bi se bavilo sportom, 8% bi sudjelovalo u izvanškolskim aktivnostima, a njih manje od 5% bi  koristilo društvene mreže - ističe Andrijana Hnojčik koja je roditeljima ukazala na to koliko je važno da budu uključeni u online svijet svoje djece. To znači da bi trebali provjeriti povijest pretraživanja, zajedno s njima pogledati njihove profile, razgovarati o sigurnosti i rizicima na internetu.

Sveprisutan roditelj

Osim toga, psihologinja Hnojčik osvijestila je roditeljima da vode računa koliko i kakve fotografije svoje djece objavljuju na društvenim mrežama. Naime, prema njezinim riječima, djecu treba pitati za dozvolu i zapitati se: "Kako će se moje dijete osjećati kada vidi ovu svoju fotografiju s 15 godina, hoće li je netko zloupotrijebiti?“.

- Svjesni činjenice da se ne može biti sveprisutan roditelj, kao i da se djecu ne može zaštiti od svega, ono u što uvijek vrijedi ulagati je razvoj povjerenja i bliskog odnosa s djetetom, kako bi upravo roditelji bili prvi kojemu će dijete povjeriti svoj problem - rekla je Adrijana Hnojčik, mag. psihologije.

Djeca traže zabavu

Roditelji koji su slušali ovo iznimno korisno i zanimljivo predavanje bili su oduševljeni onim što im je Andrijana ispričala.

- Od trenutka kada otvorimo oči do trenutka kada liježemo okruženi smo medijima i ekranima. Istraživanja potvrđuju da djeca koja više borave pred ekranima, rjeđe slušaju priče i knjige kojem im roditelji čitaju. Ako djeca promatrajući roditelje uče o obilježjima ekrana već u ranoj dobi, možemo pretpostaviti kako ekrani utječe na njihovu ranu čitalačku pismenost. Trudim se kao roditelj da djeca provode što manje vremena pred ekranima i zasad je to tv. Iz perspektive roditelja njegovatelja, i roditelja troje djece je teško pobjeći od ekrana kad si umoran i iscrpljen, a djeca traže zabavu. Ispada kao "jeftin" način zabave, čuvanja i krađe vremena. Isto kao što jedemo gluposti jer su jeftine, tako i mi provodimo vrijeme pred ekranima jer si mnogi od nas ne mogu priuštiti više i bolje, a pritom mislim na izlete, odlaske u kino... U grotlu svakodnevice teško je naći vremena čak i za šetnju šumom - kaže majka troje djece, Daruvarčanka Jelena Sekulić Lukić.

Što više u prirodu

S njom se složila još jedna majka koja je u udruzi "Korak dalje" slušala Andrijanino predavanje.

- Meni se predavanje jako dopalo i dalo mi je poticaj da još više s djecom boravim vani, u parku, šetamo jer šetnje obožavam, a to i činimo često. Znači, što manje ekrana i tehnologije, više prirode! Meni je predavanje "otvorilo oči" da i ja pazim i na sebe i na djecu, pogotovo o objavama na društvenim mrežama. Bilo je zanimljivo i jako lijepo. Hvala našoj Adrijani - nadovezuje se Dijana Šabanović.

Predsjednica udruge "Korak dalje", Renata Žukina, zadovoljna je predavanjem, ali joj je žao što se nije odazvalo više roditelja jer smatra da je tema jako zanimljiva.

- Projektom su planirana predavanje i u narednom periodu te se nadam da će povoljnija epidemiološka situacija dozvoliti više posjetitelja jer su teme vezane za odgoj i razvoj djece uvijek aktualne - rekla nam je Renata Žukina.

Predavanje „Djeca i mladi pred ekranima“ dio je projekta udruge pod nazivom „Korakovci na usluzi“, UP.02.2.2.06.0286, kojega financira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.

Udruga Korak dalje
Udruga Korak dalje

Udruga Korak dalje
Udruga Korak dalje

Udruga Korak dalje
Udruga Korak dalje

Udruga Korak dalje
Udruga Korak dalje

Udruga Korak dalje
Udruga Korak dalje

Udruga Korak dalje
Udruga Korak dalje

Udruga Korak dalje
Udruga Korak dalje