Što jesti za jači imunitet i treba li nam nešto više od same hrane?
kolumnist
komunalije
Vezane vijesti
Što su dani hladniji to smo mi podložniji prehladama, osobito ako nam je imunitet slab. Upravo iz tog razloga potrebno je ojačati imunitet, odnosno osigurati da on bude dovoljno jak tijekom zime, kako bi nas zaštitio od raznih virusa i bakterija.
Imunosni je sustav jedan od najsloženijih sustava našeg organizma. On je odgovoran za prepoznavanje stranih stanica u našem tijelu, poput virusa i bakterija. Stanice imunosnog sustava izazivaju uništavanje i izbacivanje tih patogena iz našeg tijela i na taj nas način štite.
Vitamini i minerali
Čak 70-80 posto imunosnih stanica proizvodi se u probavnom traktu, tako da možemo zaključiti da je pravilna prehrana ključ našeg zdravlja. Hranom u organizam unosimo prijeko potrebne vitamine i minerale koji su osnova za jačanje imunosnog sustava.
Obroci tijekom dana trebali bi biti manji i češći, a trebali bi izbjegavati jesti po principu jednog do dva velika obroka dnevno. Tako organizam ne opterećujemo probavom hrane, a također je važan i sam izbor namirnica jer tijelu treba osigurati dovoljne količine hranjivih tvari. Prednost pri izboru namirnica uvijek imaju one sezonske, poput voća i povrća (mrkva, brokula, citrusi, kivi), cjelovite žitarice i pseudožitarice (proso, kvinoja, heljda) te posno meso (piletina, puretina) i riba. Dovoljan unos proteina osigurat će da ne dođe do slabljenja imunosnog sustava.
Za dodatnu zaštitu organizma u hladnije dane obratite pažnju na namirnice bogate vitaminima A, C, D i E te mineralima cinkom i selenom. Fermentirani mliječni proizvodi, poput kefira, obiluju probioticima koji služe kao dodatna obrana organizma.
Probiotici su dobre bakterije koje u našim crijevima suzbijaju rast štetnih vrsta bakterija i razgrađuju otrovne tvari. Avokado i orašasti plodovi poput badema, oraha i lješnjaka bogati su vitaminom E. Vitamin C možete pronaći u citrusima - limun, naranče, grejp, te u paprici i zelenom lisnatom povrću.
Osim vitamina C, špinat, blitva i kelj (zeleno lisnato povrće) dobar su izvor E vitamina. Konzumacijom začina poput cimeta, đumbira, kajenskog papra i origana unijet ćete mineralne tvari i mikronutrijente protuupalnog učinka.
Nužni predah
Osim same prehrane, na imunitet također utječe i razina stresa, tj. hormona kortizola u organizmu. Ako radite naporan i stresan posao, pokušajte svaki dan barem pola sata odvojiti za sebe. Uzmite to vrijeme kako biste sjeli i popričali s dragom osobom, čitajte knjigu, rješavajte križaljke ili meditirajte. Drugi riječima, dopustite si “pauzu” od napornog dana i kratko predahnite prije nego krenete natrag na posao.
San je također jako bitna stavka u izgradnji imuniteta. Preporuka za odraslu osobu je 6-8 sati sna, međutim u današnje vrijeme brojimo sve manje sati kvalitetnog sna. Često smo okupirani gledanjem televizije, kompjutera ili mobitela prije spavanja, a mobitel nosimo i u krevet. Dobro je poznato da plavo svjetlo ekrana ima negativne posljedice i da remeti san. Prema tome, pokušajte riješiti sve mailove i ne otvarati društvene mreže nakon što odlučite ići spavati.
Tjelesna aktivnost još je jedna karika u lancu. I ako vam vježbanje teško pada, već kratka aktivnost dovest će do značajnog stvaranja hormona sreće - serotonina. Dugoročno, bavljenje tjelesnom aktivnosti pomoći će u izgradnji jakog imuniteta.