Fotografija: Vijećnici su dali zeleno svjetlo za prijavu toplica na NPOO/ Foto: Deni Marčinković
Galerija
Vijećnici su dali zeleno svjetlo za prijavu toplica na NPOO/ Foto: Deni Marčinković

Vijećnici podržali prijavu Termi Bjelovar: "Ako ne dobijemo 17 mil. eura, ništa od toplica"

Dokumentacija će nam u tom slučaju ostati i čekat ćemo nove natječaje, kazao je Dario Hrebak



Bjelovarski gradski vijećnici s 13 glasova za, jednim protiv i tri suzdržana podržali su drugu studiju isplativosti bjelovarskih toplica i tako omogućili tvrtki Terme Bjelovar kao nositelju i Gradu Bjelovaru kao partneru, da projekt prijave na natječaj u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. 

Treba reći da je protiv ove odluke bio Mateo Horvat (DP), dok su suzdržani bili Sabina Oltra Botinčan i Damir Bajs (DBNL) te Jasna Višnjević (HNS LD).

Uvodnu prezentaciju studije i ovog je puta održao Siniša Topalović, predstavnik tvrtke Horwath HTL, koja je i bila zadužena za njezinu izradu. Prema njegovim riječima, projekt Terme Bjelovar nije nikakva znanstvena fantastika na međunarodnoj razini, pa čak niti u Hrvatskoj, međutim za Bjelovarsko-bilogorsku županiju, posebice grad Bjelovar je nešto s čim se do sada nismo imali prilike susretati.

Potpuna greenfield investicija

- Većina termi koje u ovom trenutku postoje u Hrvatskoj zapravo su povijesni proizvodi infrastrukturno nastali u bivšoj državi, a kasnije su nadograđivani. Terme Bjelovar, izuzev Termi Sveti Martina i dijela Daruvarskih toplica, na tržište ulaze kao potpuni greenfield projekt, što je ključna stvar za procjenu tržišnog potencijala, a sve to vrti se oko broja posjetitelja. Temeljem tržišta i ekspertnih procjena, Terme Bjelovar od četvrte godine poslovanja na dalje, mogu računati na 240.000 tisuće posjetitelja godišnje (700 dnevno), točnije, ta brojka nije nedostižna, naglasio je Siniša Topalović.

Siniša Topalović/ Foto: Deni Marčinković
Siniša Topalović/ Foto: Deni Marčinković

Kako je kazao, najveća razlika između Termi Bjelovar i svih ostalih u okruženju je ta što će bjelovarske toplice imati greenfield cjelogodišnje poslovanje i kombinaciju unutarnjih i vanjskih sadržaja.

- Unutarnje sadržaje, s obzirom na to da je riječ o skupljim komponentama smo minimalizirali, dok smo vanjske, jeftinije, maksimalizirali. Nadalje, zbog dovoljne topline vode vanjski bazeni moći će biti otvoreni nešto ranije od konkurencije i sezona će trajati nešto duže. Budući da se u ljetnim mjesecima ostvaruje 60 posto od ukupnog broja posjetitelja, ostvaruje se veći potencijal nego što to imaju zagorske toplice. Također, od početka ciljamo da ovo budu obiteljske terme i tako su i strukturirani bazeni, ali smo zadovoljili i sportske te rekreacijske segmente, naglasio je Topalović.

Način financiranja sporan za oporbu

Recimo i to da je prema prezentiranoj studiji ciljano tržište čine stanovnici Bjelovarsko-bilogorske županije, obitelji s djecom srednje i visoke platežne moći te školske i rekreacijske grupe. 

Kada je financijski dio u pitanju, Topalović je poručio da je Horwath HTL konzultantska tvrtka koja mora moći braniti svoje projekte. 

- Ukupna vrijednost investicije trenutno iznosi 38,6 milijuna kuna bez PDV-a, a uz eventualnu normalizaciju tržišta postoji mogućnost da taj iznos bude i nešto niži. Nadalje, čak 70 posto ukupnih prihoda ostvaruje se kroz ulaznice, 24 posto od ponude hrane i pića, a ostalih šest od sportskih i ostalih sadržaja, poručio je Topalović dodavši da bi se prihodi trebali kretati od 4,3 do 5,5 milijuna eura godišnje, dok se raspon rashoda kreće od 2,5 do 3,4 milijuna eura.

Oporba je skeptična oko nove studije isplativosti/ Foto: Deni Marčinković
Oporba je skeptična oko nove studije isplativosti/ Foto: Deni Marčinković

Način financiranja cijelog projekta, cijena ulaznica te broj posjetitelja bile su teme koje su najviše zanimale vijećnike tijekom rasprave. Sabina Oltra Botinčan poručila je da brojke posjetitelja nisu realne, tim više ako se procjenjuje da će većinu posjetitelja čini stanovnici BBŽ. Također, zanimalo ju je što se sa smještajnim kapacitetom te što će biti ako Toplice ne dobiju maksimalan iznos sufinanciranja kroz NPOO. 

Toplice nisu komercijalan proizvod

Gradonačelnik Hrebak odgovorio je da svrha natječaja nije stvarati komercijalan proizvod, već podići standard ovdašnjih žitelja, odnosno da EU ne financira komercijalne projekte. Što se smještajnih kapaciteta tiče, dodao je da je u planu izgradnja glamping kućica, međutim o tome će se konkretno govoriti tek kada se toplice izgrade, a nada se i ponekom privatnom investitoru. 

- Kada je sufinanciranje kroz NPOO u pitanju, ako ne dobijemo maksimalan iznos, odnosno 130 milijuna kuna, za sada ne idemo u priču toplica. To je vrlo jednostavno. Dokumentacija će nam u tom slučaju ostati i čekat ćemo nove natječaje, kazao je Hrebak.

Jasna Višnjević poručila je da joj je prva studija izgledala prihvatljivo, dok ova sada nije, te je istaknula nekoliko razlika između njih.

- U prvom navratu govorilo se o stopostotnom financiranju, a sada iznos koji možemo dobiti iz NPOO je 45 posto. Nadalje, cijena 38,6 milijuna kuna je procjena, a koja je stvarna tržišna cijena tek trebamo vidjeti. Također, u prvoj studiji fokus je bio na sport i unutarnje bazene, a sad je na vanjske, komentirala je Višnjević.

Dario Hrebak/ Foto: Deni Marčinković
Dario Hrebak/ Foto: Deni Marčinković

Hrebak i konzultant iz PricewaterhouseCoopers pojasnili su da postoji više natječaja na koji se ovaj projekt može prijaviti. Kako kažu, ako je u fokusu sport, maksimalno se može dobiti 50 milijuna kuna, dok se za wellness, lječilište i toplice može ostvariti 130 milijuna kuna i to je razlog promjene. 

Povećanje broja posjetitelja

Damir Bajs upitao je kako je u prvoj studiji potreban broj posjetitelja dnevno iznosi 500, a sada 700 i to bez većih promjena u sadržaju samo toplica te kada se očekuje početak gradnje. 

Siniša Topalović poručio je da promjena itekako ima, ali nisu vidljive prilikom letimičnog gledanja studije.

- U prvoj studiji vanjski sadržaj bio je znatno manji, a pored toga u prvoj studiji išli smo na minimalno nisku posjećenost, jer se radilo o studiji predizvedivosti, kazao je Topalović.

Gradnja 18 mjeseci

Krunoslav Komesar, voditelj projekta izgradnje toplica poručio je da bi njihova izgradnja trebala trajati 18 mjeseci, a početak se očekuje u 2024. godini. 

O načinu financiranja već smo pisali OVDJE, ali treba reći da je plan 45 posto iznosa odnosno 17,3 milijuna eura osigurati iz NPPO, 4,1 milijun je potrebnog vlastitog učešća Grada, dok predviđen iznos komercijalnog kredita također iznosi 17,3 milijuna eura.

Kao što smo već rekli, nakon rasprave studija isplativosti usvojena je većinom glasova. Sada slijedi prijava projekta, za što je krajnji rok 1. ožujka, a rezultati mi trebali biti poznati kroz šest mjeseci. Dodajmo i to da današnje usvajanje studije isplativosti još uvijek ne znači da će se u projekt izgradnje bjelovarskih toplica 100 posto ići. Na ovu temu itekako će se još pitati vijećnike, jer bez njihove natpolovične potpore Grad ne se ne može kreditno zadužiti. 

Dobijte informaciju odmah, zapratite nas na Facebooku!