Gradit će se treći trak autoceste između Zagreba i Karlovca: U planu i novi sustav naplate cestarina

Zbog kroničnih gužvi na najopterećenijoj dionici hrvatske autoceste, onoj između Zagreba i Karlovca, Hrvatske autoceste do kraja godine objavit će natječaj za izgradnju trećeg voznog traka.

Radovi bi trebali početi iduće godine, a završetak projekta planira se do kraja 2028. godine, piše Index.

Projekt uključuje proširenje dionice A1 na tri prometna traka u oba smjera, dodavanje novog zaustavnog traka te izgradnju tri nova čvora. Ukupna vrijednost procijenjena je na oko 200 milijuna eura. Nakon toga, u drugoj fazi, trebao bi se proširiti i dio autoceste od Karlovca do Bosiljeva.

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković potvrdio je da se za drugu fazu izrađuju idejni projekti, dok se za dionicu Zagreb – Karlovac trenutno provodi postupak procjene utjecaja na okoliš. Nakon javnog savjetovanja očekuje se i objava natječaja za poddionicu Jankomir – Lučko, dugu 4.5 kilometra.

Pritisak na prometnu infrastrukturu

Proteklog vikenda hrvatskim autocestama prošlo je više od milijun vozila, a velika većina ušla je upravo na naplatnim postajama Lučko. Ondje se u samo dvije trake ulijevaju vozila s čak četiri autoceste – A1, A3, A4 i A11 – što redovito izaziva višesatne zastoje, osobito ljeti.

"Vozači znaju da se iz smjera istoka i zapada na autocestu Zagreb - Karlovac spajaju tri glavne autoceste, a sada i A11. Osam prometnih traka ulazi u dvije, i gužve su neizbježne", rekao je Hrvoje Ordulj, direktor Sektora za promet Hrvatskih autocesta.

Dodaje kako u ovom slučaju ni naplatne kućice nisu ključan problem: "Ljudi obično misle da naplata usporava promet, no ovdje ni to više ne igra ulogu."

Moguć i četvrti trak?

Stalni sudski vještak za promet Krunoslav Ormuž upozorava da je dionica Zagreb – Karlovac izgrađena još 1972. godine i puštena u promet 1973., a u međuvremenu nije doživjela bitne izmjene.

"Ona je u istoj konfiguraciji već 52 godine. Tada je bila dobro dimenzionirana, ali danas imamo problem. Mene čudi što se treći, a možda i četvrti trak nije ranije počeo raditi", rekao je Ormuž za RTL.

Smatra da projekt tehnički nije zahtjevan te da problemi nisu vezani uz izvedbu, nego uz političke prioritete.

"Ne vidim posebne tehničke prepreke za gradnju trećeg traka između Zagreba i Karlovca. Tamo nema zahtjevnih objekata. Ozbiljniji izazovi počinju tek od Karlovca prema Bosiljevu, gdje teren uključuje više objekata i zahtjevniju infrastrukturu", govori.

Povećanje sigurnosti

Osim protočnosti, treći trak mogao bi pozitivno utjecati i na sigurnost u prometu. "Ako postignemo veću protočnost, dio vozila preusmjerit ćemo s državnih i županijskih cesta koje su znatno opasnije", rekao je Ormuž.

Foto: Luka Gerlanc/CROPIX

Statistike pokazuju zabrinjavajući trend: prošle godine do sredine srpnja na cestama je poginulo 130 osoba, dok je ove godine u istom razdoblju taj broj narastao na 149, što je povećanje od 15 posto.

"Svaki vozač mora razmišljati o svojoj sigurnosti, ali i država mora osigurati uvjete da promet bude sigurniji", dodao je.

Novi sustav naplate

Planirana modernizacija uključuje i novi sustav naplate cestarina, koji bi trebao zamijeniti postojeće naplatne kućice i time dodatno povećati protočnost. "Rušenje naplatnih kućica bit će u korelaciji s izgradnjom trećeg traka. Slovenija je, primjerice, potrošila dvije do tri godine samo na uklanjanje svojih kućica", rekao je Ormuž.

Paralelno s proširenjem A1, iduće godine započinju i radovi na dodatnom traku zagrebačke obilaznice, koji bi također trebali pomoći u rasterećenju prometa.

Prometni stručnjaci ističu da Hrvatska ima oko 1350 kilometara autocesta, a upravo je oko 110 kilometara – dionica od Zagreba do Bosiljeva i zagrebačka obilaznica – najkritičnije i zaslužuje punu pažnju prometnih strategija, piše Index.

Dobijte informaciju odmah, zapratite nas na Facebooku i TikToku!