Žarko (65) iz Daruvara županijski je rekorder u darivanju krvi: "Dao sam krv 150 puta i neću stati"

Žarko Pongrac (65) iz Daruvara županijski je rekorder u darivanju krvi. U posljednjih 45 godina u darivateljski stolac sjeo je čak 150 puta. Koliko je života na taj način spasio ne zna, no kaže nam kako ga oko srca grije već samo saznanje da je svojim činom nekome mogao pomoći.

- Ono što osjetite nakon što darujete krv je neopisivo. Znate da ste učinili nešto dobro, da će to pomoći nekome drugome, i onda je automatski i vama dan vedriji i ljepši - priča nam 64-godišnji Daruvarčanin velikoga srca.

Pozitivno natjecanje

A njegova darivateljska priča započela je još davne 1980. godine, nedugo nakon što se zaposlio u HT-u u Zagrebu. Njegovi stariji kolege bili su, kaže, odlično organizirani i redovito su se odazivali akcijama pa su na to poticali i mlade. Tako se i Žarko vrlo brzo našao u velikoj obitelji darivatelja.

- Krenuo sam iz znatiželje s njima, vidio da to nije ništa strašno i tako mi je odlazak na akcije postao navika. Moram priznati da se u mlađim danima to među nama i firmi pomalo pretvorilo i u neko natjecanje, gledali smo tko će imati više darivanja. No, svi smo bili itekako svjesni koliko je važno ono što činimo - kaže Žarko.

Žarko s ostalim županijskim ''jubilarcima''/Foto: Gradsko društvo Crvenoga križa Daruvar

Posebno je to do izražaja dolazilo u Domovinskom ratu, kada su potrebe za krvlju bile velike, a darivatelje iz registra se često zvalo da dođu pomoći i izvan redovnih termina. Više je puta zbog toga zvonio i Žarkov telefon, a on bi se pozivu svaki put odazivao bez razmišljanja.

Domovinski rat

- Zaista, u takvim situacijama nisam se nimalo dvoumio. Znali smo kakva su vremena, svi smo gledali da pomognemo kako znamo i umijemo. Nisu nas uvijek zvali na klasično darivanje nego i na tzv. separator. Riječ je o posebnom uređaju i postupku koji traje nekoliko sati. Pritom vam uzmu krvi, izdvoje iz nje ono što im je najpotrebnije za određeno liječenje, a ostatak vrate u vaš organizam. To je znalo biti naporno jer dugo traje, no svaki put sam se odazvao - kaže naš sugovornik.

Dodaje kako darivatelji često nisu ni svjesni koliko je važno ono što redovito čine. Žarko je tu činjenicu osvijestio na jednom susretu dobrovoljnih darivatelja u Zagrebu.

Žarko planira darivati krv sve dok bude mogao/Foto: Privatni album

- Bila nas je ondje više, a onda su u jednom trenutku pred nas izveli gospođu koja je bolovala od leukemije ili neke slične teške bolesti, ne sjećam se više. Uglavnom, ona je tijekom postupka liječenja primila preko 900 doza tuđe krvi. To joj je spasilo život. Tada nam je rekla kako, da nije bilo nas, dobrovoljnih darivatelja, ne bi bilo niti nje. To nas je sve jako dirnulo, mislim da nitko nije ostao ravnodušan na njezine riječi - kaže naš sugovornik.

Najjača krvna grupa

Otkriva i kako, srećom, sam nikada nije trebao tuđu krv, a ponosno ističe i svoju krvnu grupu, A+.

- To vam je najjača krvna grupa. Ima je najviše ljudi i zato je uvijek najpotrebnija - podučava naš sugovornik.

Otkriva nam kako je u njegovoj darivateljskoj knjižici moglo biti još više zabilježenih darivanja, da su životne okolnosti bile malo drugačije.

- U HT-u sam radio na održavanju pa sam često bio na terenu te na neke redovne akcije jednostavno nisam stigao. Kad sam se prije dvadesetak godina iz Zagreba vratio u Daruvar, ovdje su se akcije organizirale samo dva puta godišnje, tek kasnije svaka tri mjeseca, pa je i to utjecalo na ukupni broj darivanja. A znalo se dogoditi i da me odbiju zbog preniske razine željeza i sličnog - priznaje Žarko.

Žarko u društvu ljudi velia srca s područja čitave BBŽ/Foto: Gradsko društvo Crvenoga križa Daruvar

Ovaj friški umirovlenik kaže kako ga žalosti i to što će od iduće godine, nakon što proslavi 65. rođendan, krv smjeti darovati samo dva puta godišnje.

Poruka mladima

- Takva su pravila. Nakon 65. godine krv se smije darovati samo dva puta godišnje, a nakon 70. godine darivanja više nisu dozvoljena - kaže.

Bilo bi mu drago kaže, kad bi na akcijama koje organizira Gradsko društvo Crvenoga križa Daruvar vidio više mladih ljudi.

- Mislim da bi svatko trebao bar ponekad darivati krv. To ništa ne boli, a puno znači drugim ljudima, nekome svojim činom doslovno možete spasiti život. Da ne govorim kako na taj način kontrolirate i vlastito zdravlje. Eto, da nisam uganuo nogu na nogometu, ja ne bih ni vidio svoga liječnika - smije se naš sugovornik.

Žarko kaže kako bi svima, posebno mladima, preporučio da daruju krv/Foto: Privatni album

Dodaje kako mu je drago što zajednica prepoznaje važnost darivanja krvi. Tako Žarko kod kuće čuva čitav niz zahvalnica i priznanja, svojedobno je bio na prijemu kod tadašnjeg hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića, a nedavno i kod bjelovarsko-bilogorske dožupanice Marije Jungić.

Novi darivatelji

- Sve je to lijepo, no najvažnije je da sam pomogao nekome. Nekada davno u firmama su se za svako darivanje krvi dobivali slobodni dani, čak su vas i iz vojske ranije puštali zbog toga. No, vjerujte mi, ja to nikada nisam činio zbog takvih beneficija, stvarno mi je bilo najvažnije da pokušam pomoći nekome - kaže Žarko, dodajući kako se nada da će njegov primjer slijediti i drugi, prvenstveno mladi ljudi.

Darivanje krvi spašava živote/Foto: Jakov Prkic/CROPIX

U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji nedavno je upriličen prijem za darivatelje/Foto: Gradsko društvo Crvenoga križa Daruvar

A da takvih ne nedostaje, potvrđuje i statistika Gradskog društva Crvenoga križa Daruvar u kojem su tijekom čitave ove godine skupili 1678 doza krvi što je, kaže ravnateljica Društva Andrea Brletić, odličan broj.

- Osim toga, ove godine smo imali 57 novih darivatelja, od kojih 26 muškaraca i 31 ženu. Često nam dolaze mladi ljudi, odmah nakon što navrše 18 godina, no ima i onih koji prvi put dođu darivati krv u zrelijoj dobi, pogotovo žene. No, svaki novi darivatelj nam je jednako važan - kaže Brletić.

Tko može biti darivatelj?

Podsjetimo, krv može darivati svaki čovjek dobrog općeg zdravstvenog stanja u dobi od 18 do 65 godina odnosno do 70 godina jednom ili dva puta godišnje nakon pregleda i odluke liječnika specijalista transfuzijske medicine. Dobrovoljni darivatelji ne smiju imati manje od 55 kilograma, prilikom darivanja tjelesna temperatura ne smije im biti veća od 37°C, a krvni tlak mora biti od 100 do 180 mm Hg sistolični, a dijastolični 60 do 110 mm Hg. Puls treba iznositi 50 do 100 otkucaja u minuti, a hemoglobin kod muškaraca biti iznad 135 g/L, a kod žena iznad  125 g/L.

Andrea Brletić, ravnatejica Crvenog križa u Daruvaru /Foto: Nikica Puhalo/MojPortal.hr

U Hrvatskoj, muškarci, darivatelji pune krvi smiju dati krv do 4 puta godišnje, s razmakom između darivanja od 3 mjeseca. Žene, darivateljice pune krvi, smiju dati krv do 3 puta godišnje, s razmakom između darivanja od 4 mjeseca.

Dobijte informaciju odmah, zapratite nas na Facebooku i TikToku!