VIDEO Kako su povjesničari utemeljili krčmu "Kod veprove glave". I šokirali se uspjehom...
kolumnist
komunalije
Vezane vijesti
Fazanova juha, krem juha od koprive ili teleća juha, potom za predjelo svinjski kotlet u masti, bikova jaja u slanini, pržena jaja u vinu ili mladi pijetao s nadjevom od kestena. Za glavno jelo divljač u črnoj juhi, gulaš od fazana, juneći jezici na roštilju, prepečenac s piletinom, goveđa pržolica, teletina ispod peke, veprovina na kotlovini, a za prilog grah Saganlija, punjeni kupus, knedle od kruha, slomljeni umak, kaša sa zeljem, lovački umak. I na kraju za desert salenjaci s pekmezom, povarak od sitne kaše, makovnjača s mentom ili orahnjača.
Neizostavni dio manifestacija
Delicije su ovo i starinski specijaliteti kojima su se posljednjih godina predstavili članovi Povijesnog društva Pakrac-Lipik i prijatelji u svojoj nadaleko popularnoj i poznatoj krčmi "Kod veprove glave", a koja je bila neizostavni dio najvećih manifestacija u Pakracu i Lipiku.
Članovi društva su se okupili proteklog vikenda, ali ne kako bi proučili neki novi-stari povijesni recept i planirali pripremu nekog još slasnijeg i ukusnijeg jelovnika za neku nadolazeću manifestaciju, nego kako bi obradili najvažnije radove na zaštiti objekta krčme "Kod veprove glave".
Šindra od ariša
Ovaj u cijelosti drveni objekt koji se sastoji od tri modula, svaki dimenzije 2x4 metra izgrađen je u etapama, a specifičan je zato što je izgrađen na starinski način, kako se to nekada radilo. Posebnost ove krčme je pokrov - šindra od ariša koja je rađena ručnom metodom. Proces izrade šindre trajao je od 31. srpnja do 19. listopada 2019. godine.
Dvadesetak članova i prijatelja Društva uložilo je više od 400 sati volonterskog rada u izgradnju ove reprezentativne građevine koju krasi više od tisuću komada, odnosno 60 kvadrata ručno rađene šindre od ariša te prekrasna starinska građa koju su Društvu donirali sugrađani.
Prilikom posljednje radne akcije krčma je u cijelosti prebojana i zaštićena, a uz to oprani su, obrušeni i prebojani kuharski stolovi te su učvršćene i popratne ograde, popularne tarabe od pletenog pruća.
- Nažalost zbog epidemiološke situacije nema naznaka održavanja manifestacija na našem području iako smo se nadali da bi u svibnju u Lipiku mogao biti održan "Sajam cvijeća" na kojem smo se jako uspješno predstavili 2019. godine kada smo tijekom dva sata poslužili više od 300 obroka. Osim toga, dva puta smo sudjelovali u Pakracu na Sajmu slavonski banovac 2018. i 2019. godine, a imali smo nekoliko privatnih inicijativa i gostovanja. Razmišljalo se i da se s ponudom pokušamo predstaviti široj publici diljem Hrvatske, na nekoj od sve brojnih povijesnih manifestacija, ali u svemu nas je zaustavila korona pa ćemo s time morati sačekati do daljnjega - pojašnjava Stjepan Benković, učitelj povijesti u Osnovnoj školi Lipik i predsjednik Društva, jedan od inicijatora osnivanja, pokretanja i izgradnje krčme.
Jedinstven ambijent i atmosfera
Osim atraktivnog objekta krčme, dojam pojačavaju sami članovi društva koji su na manifestacijama prigodno kostimirani, u starinskom, povijesnom štihu je uređen i okoliš krčme, a tu su i brojni detalji poput zastava, šatora i neizostavne logorske vatre oko koje se okuplja mnoštvo ljudi, posebno u večernjim satima.
- Sve ovo je bilo jako zahtjevno i teško pripremiti i izgraditi. Zahtjevna je i sama organizacija i priprema za sudjelovanje na manifestacijama, nabavka namirnica, organizacija rada, sve to traži jako puno vremena i truda. Ali, najveće zadovoljstvo svima nam je zadovoljstvo posjetitelja koji ne štede pohvale, ne samo za pripremljenu hranu nego i za ambijent i atmosferu našeg prostora i naravno, za trud koji je uložen u izgradnju naše krčme. Ljudi rado navrate kod nas, zadrže se uz piće i hranu u razgovoru, druženju, zabavi, a to je u stvari i najvažnijem - tvrdi Benković.
Pronalazak povijesnih recepata
Sama ideja o izgradnji krčme rođena je 2018. godine i to na jednom od mnogobrojnih druženja. Benković se prisjetio zanimljivih detalja.
- Bili smo na obilježavanju 50 godina ribolovnog društva i Matko Šuperina mi je došao i rekao kako je našao neke starinske recepte i kako bi u sklopu Društva to mogli popularizirati kao povijesna jela. Tu se ideja „primila“ i kako to obično biva, kao gruda snijega je sve više rasla, a podržalo ju je i sve više ljudi. I onda smo opet jednom prilikom kroz druženje koje je i osnova svega, u razgovoru na tu temu došli do pitanja kako nazvati tu našu buduću birtiju?
Veprova umjesto „Kobilje glave“
Dario Časar se sjetio serije „Mućke“ i njihove „Kobilje glave“, a obzirom na to da je nama najvažniji sastojak mesa tada bila veprovina, ja sam bubnuo: "Nek bude veprova glava i tako je i ostalo“ - kaže Benković naglasivši kako se sve u Društvu radi na volonterskoj osnovi i kako je svatko u ovom projektu dao svoj obol. Ipak, treba istaknuti Marka Kozića koji je glavni arhitekt idejnog rješenja objekta te glavnog u samoj izradi, kao i Kornelija Ivanovića koji je sudjelovao u gradnji od samog početka, još u najranijoj fazi. Ključan kotačić bez kojeg krčma „Kod veprove glave“ na kraju ne bi imala ono najvažnije, a to je gastro ponuda su glavni kuhari; Ante Jura Duvnjak, Krešimir Keka Savi i već spomenuti Šuperina.
Osim toga Benković dodaje kako velike zasluge za oživljavanje krčme imaju donatori i sponzori, od kojih su, uz gradove Lipik i Pakrac, najzaslužniji lokalni obrti „Šume Šugić“, „Metalko“ i RSA Instalacije, a velika pomoć kroz donacije su bila i Lovačka društva „Jelen“ Lipik i „Psunj“ Pakrac.
Popularizacija povijesnih lokaliteta
Povijesno društvo Pakrac-Lipik osnovano je 2002. godine i ima 30-ak aktivnih članova. U proteklom periodu objavili su brojne edukativne materijale, zavičajnu povijest za niže i više razred osnovnih škola te za srednjoškolce. Društvo je nakladnik i urednik nekoliko knjiga i publikacija te partner lokalnoj zajednici u projektima u kojima se traži sudjelovanje povjesničara. Osim toga objavili su i 11 Zbornika s raznim povijesnim temama ovoga kraja, te rade na otkrivanju i popularizaciji povijesnih lokaliteta.
Trenutno je glavni projekt Društva prijevod Kanonskih vizitacija iz 18. i 19. stoljeća za župe Pakrac, Gaj i Čaglić. U fazi su nabavke prepisa iz Nadbiskupskog arhiva i u planu je i njihov prijevod do kraja ove godine.
- Mi u stvari imamo jednu čudnu situaciju jer je nama krčma u stvari sporedna djelatnost Društva, ali je prerasla u najveću atrakciju. Bez obzira na sve ostalo što smo napravili u proteklih 20 godina za otkrivanje i očuvanje naše povijesti, ovom krčmom smo najviše skrenuli pažnju na sebe. Kao povjesničar, iskreno ne znam da li s time biti sretan ili razočaran - kaže Benković koji ne može puno toga najaviti ni po pitanju daljnjih planova za krčmu. Što se tiče krčme „Kod veprove glave“ tu sve stoji do normalizacije epidemiološke situacije i do eventualnog organiziranja lokalnih manifestacija. Bez obzira na to što mi sada imamo već dosta toga izgrađenog i nabavljenog, nama je potrebno barem dva mjeseca za pripremu i organizaciju sudjelovanja na manifestaciji, ali se nadamo da ćemo se uskoro ponovno imati prilike predstaviti sugrađanima i posjetiteljima - zaključuje Benković.
Prisjećajući se dosadašnjih izdanja krčme „Kod veprove glave“, nadam se da na to nećemo morati dugo čekati.
Pogledajte kako se gradila krčma "Kod veprove glave":