Veliki uspjeh garešničkih srednjoškolaca: Njihova njihala oduševila klince iz cijele Hrvatske
kolumnist
komunalije
Vezane vijesti
Na početku svake školske godine u učiteljskim redovima javljaju se brojne dileme oko toga kako, kada i gdje organizirati terensku nastavu. Jedna od ideja svakako može biti i Znanstveni piknik, najveći projekt popularizacije znanosti i umjetnosti u Hrvatskoj, koji već godinama organizira Udruga profesor Baltazar. Tako su u petak, 27. rujna, u park Muzeja seljačkih buna u perivoju dvorca Oršić u Gornjoj Stubici pohrlili brojni učenici iz različitih škola diljem Lijepe Naše, dok su štandovi bili popunjeni mnoštvom različitih proizvoda koje su pripremili učenici i njihovi mentori iz osnovnih i srednjih škola, ali i predstavnici raznih udruga, fakulteta, muzeja i sl.
Njišuća "zmijica''
Na Znanstvenom pikniku sudjelovale su i učenice SŠ "August Šenoa" iz Garešnice: Ana Batinić, Sandra Mihajlović, Ena Katalenić, Antonela Kašćel te Izidora i Rea Ivančević iz 4. r. opće gimnazije. One su predstavile harmonično njihalo koje su napravili učenici pod vodstvom prof. fizike Suzane Batinić, u suradnji s učenicima koji pohađaju stolarski smjer. Njihalo, s 15 kuglica u šest različitih boja, radi na temelju titraja tako da u 60 sekundi titra na različite načine. Djecu iz različitih hrvatskih krajeva najviše je oduševilo titranje kuglica u obliku tzv. "zmijice" te su se stalno vraćali za garešnički štand da to vide, što je jasan pokazatelj o uspješnosti garešničkog projekta.
O principu rada harmoničnog njihala, neumorno je objašnjavala Antonela Kašćel, a na pitanje što se njoj najviše svidjelo, odgovorila je: "Svidio mi se štand koji proučava krvne grupe jer su pokazali kako se mogu razotkriti krvne grupe, kako se istražuju zločini pomoću krvnih grupa i koje sve tvari treba dodati i pomiješati s krvlju kako bi se vidjeli određeni tragovi."
Osim harmoničnog njihala, učenice su predstavile pravilno i kaotično njihalo.
Interakcija s djecom
Rea Ivančević je pojasnila: "Pravilno njihalo vrti se u obliku elipse i nakon nekog vremena se, zbog sile teže, zaustavi u istoj točki koja je okomita na dasku iz koje visi, dok je magnetsko njihalo kaotično jer se svaki put giba drugačije i nikad se ne zaustavlja dok magnetsko polje djeluje na njega."
Rea naglašava kako joj se najviše svidjela interakcija s djecom te ju nadahnjuje kad vidi da ih zanima to što im pokazuje, a od drugih štandova izdvojila je štand Stomatološkog fakulteta. Isti štand svidio se i Izidori Ivančević koja kaže: "Stomatološki fakultet mi je jedan od izbora za upis nakon srednje škole, saznala sam dosta korisnih informacija koje će mi trebati uskoro, a i ono što su radili je usko vezano uz njihovu struku pa sam dobila bolji uvid u to čime se oni bave."
Predstavljanje fakulteta
Na štandu Stomatološkog fakulteta nalazio se mikroskop s preparatom presjeka zuba te velik model zuba na kojem su djeci pokazivali kako izgleda karijes te zašto je važno ići stomatologu i kada zub ne boli, a pomoću kompozitnog materijala i polimerizacijske lampe djeca su dobila priliku sama napraviti umjetni zub te uzimati otiske jedni drugima.
Predstavnice Stomatološkog fakulteta pojasnile su: "Poanta je vidjeti kako se fizika, kemija i biologija primjenjuju u stomatologiji kao znanosti te kako se, pod utjecajem ultraljubičastih zračenja, tekući ili polutekući materijali stvrdnu i zašto nam je to bitno te nastojimo to što više dočarati djeci."
Osim Stomatološkog fakulteta, nalazili su se tu i predstavnici Instituta za fiziku koji su vizualizirali zvuk pomoću zvučnika, ploče i izvora frekvencije; Hrvatsko geološko društvo sa svojim mineralima, kristalima i fosilima te svojim programom: Upoznaj Zemlju, gledaj kroz mikroskop; Udruga studenata biologije- BIUS; HZTK; Astronomsko društvo Meteor i dr.
Dr. sc. Milivoj Uroić s Instituta Ruđer Bošković bavi se nuklearnom fizikom te objašnjava kako pokušava, relativno jednostavnim modelom jezgre, na adekvatan način učenicima predočiti koji su to procesi odvijaju u onome što zovemo radioaktivnost, zašto su neke jezgre nestabilne, a neke druge stabilne te kako izgledaju uzroci kemijskih elemenata što vrlo često učenici nemaju prilike vidjeti u školi.
Korisne radionice
Uroić naglašava: "Radionice su postale dosta velika svakodnevnica na našem poslu. Institut ima jednu grupu promotora znanosti te smo vrlo brzo došli do zaključka da popularizacija i promocija znanosti daje najbolje učinke kada se radi sa školskom djecom." On dalje priopćava kako dosta odraslih osoba ima formirane stavove koji su izrazito negativni prema znanosti i da se to jako osjeti u današnjem društvu kada svatko ima pristup javno objavljivati na internetu.
Za kraj konstatira: "Naš cilj je kroz promociju znanosti pokazati ljudima da mi nismo nekakvi urotnici koji rade na njihovu štetu, nego baš naprotiv. Dobar dio onoga što današnji život podrazumijeva, i što jest, u medicini, zdravstvu, tehnologiji, društvu je rezultat znanstvenih uspjeha u prošlosti, davnijoj i ne tako davnoj."
Dobijte informaciju odmah, zapratite nas na Facebooku i TikToku!