Prvi u Hrvatskoj uzgojili ashwagandhu: "Najmanje prodamo kod nas u Bjelovaru, znamo i zašto..."
kolumnist
komunalije
Vezane vijesti
Ashwagandha, slatki pelin, palmasti kelj, čičoka, dajkon, mibune i mizune, razne vrste tikvica, samo su neka od čuda koja rastu na OPG-u Ivane Košćak u Srednjoj Diklenici, nedaleko od Bjelovara, a sve ih više kupaca prepoznaje po brendu „Zdravo bilo gore“. Želja da život u potpunosti usklade s prirodom supružnike Ivanu i Francka Košćaka te njihovu prijateljicu Ivančicu Blažević prije 14 godina dovela je iz varaždinskog kraja u Bjelovarsko-bilogorsku županiju. S ekološkom proizvodnjom povrća i ljekovitog bilja eksperimentirali su prvo na unajmljenoj farmi u Vrbici kod Velikog Trojstva, no onda su pronašli savršeno imanje u Srednjoj Diklenici koje su kupili i uredili u skladu sa svojim željama i potrebama.
Raznolika ponuda
- Oduvijek smo težili zdravom načinu života. U Varaždinu smo imali ordinaciju tradicionalne kineske terapije i već ondje smo podigli mali biodinamički vrt jer smo zbog posla u ordinaciji puno vremena provodili u zatvorenom pa smo željeli uspostaviti ravnotežu i barem dio dana provesti u prirodi, u doticaju sa zemljom. Počeli smo proizvoditi hranu za sebe, a onda smo shvatili da bismo viškove mogli ponuditi drugima pa smo krenuli u potragu za većim komadom zemlje – prisjeća se Ivana Košćak.
S obzirom da je u varaždinskom kraju zemlja skupa i teško je pronaći veće okrupnjene površine, potragu su usmjerili prema Podravini i Bilogori, a završili u Srednjoj Diklenici, živopisnom mjestašcu na području općine Kapela u kojem živi svega 15-ak obitelji. Novi susjedi su ih, kaže Ivana, lijepo primili, a posao se počeo dobro razvijati. Danas na svom OPG-u povrće i ljekovito bilje uzgajaju tijekom svih 12 mjeseci u godini. Potpuno ekološki, bez upotrebe bilo kakvih kemikalija i otrova.
- Proizvodimo na površini od četiri hektara, od čega je 600 četvornih metara plastenika, 2600 četvornih metara voćnjaka, oko jedan hektar povrća, a ostalo su žitarice i ljekovito bilje. Godišnje proizvedemo preko 250 različitih proizvoda, a samostalno prerađujemo i žitarice, pir i starinsku sortu kukuruza, te sušimo razno aromatično i ljekovito bilje – priča nam Ivana.
A uz brojne domaće, na imanju rastu i pomalo egzotične kulture, karakteristične za neke druge dijelove planeta, no koje su se savršeno udomaćile na Bilogori. Među njima je i ashwagandha ili indijski ginseng, jedna je od najpoznatijih ljekovitih biljaka u ayurvedi sa širokim spektrom djelovanja, koja podržava vitalnu energiju. Tu su biljku prvi u Hrvatskoj uspjeli uzgojiti upravo na OPG-u Ivana Košćak.
Čudesna ashwagandha
- Ashwagandha je poznata kao biljka koja jača imunitet te se koristi za oporavak nakon bolesti, uspješno rješava tegobe povezane s menopauzom kod žena i andropauzom kod muškaraca. K tome, poboljšava kvalitetu sna, ublažava nesanice te dugoročno rješava kronični umor, stimulira rad mozga, pamćenje i koncentraciju, te prevenira degenerativne procese mozga. Ashwagandha je efikasna i kod rješavanja anksioznosti i depresije, a poznata je i kao afrodizijak te poboljšava plodnost – tumači naša sugovornica.
U našoj kontinentalnoj klimi ashwagandha se uzgaja kao jednogodišnja biljka. Na Ivaninom OPG-u svake godine iz vlastitog sjemena izrađuju presadnice koje se u lipnju presađuju na otvorenu oranicu.
- Ovisno o vremenskim prilikama, početkom ili sredinom prosinca korijen biljke vadi se iz zemlje, pere, suši i melje. Finalni proizvod je čaj ili prah ashwagandhe. Mnogi dugogodišnji vjerni kupci koji su osjetili blagodati ove indijske biljke samo su potvrda da se rizik ulaska u proizvodnju ove egzotične biljke isplatio – kaže Ivana.
Osim ashwagandhe, među popularnijim proizvodima s OPG-a Košćak jest i slatki pelin, iznimno ljekovita biljka koja je godinama u ovim krajevima bila gotovo zaboravljena.
Povratak slatkog pelina
- Slatki pelin sadrži antifungicidna, antimikotska, antiparazitna i antivirusna svojstva zbog čega je ponovno vrlo popularan i tražen postao tijekom pandemije covida-19. Iznimna je biljka koja se, baš kao i ashwagandha, suši i melje, nakon čega se od nje sprema čaj (oparak) ili fino mljeveni prah koji se samo umuti u vodi i popije. Glavni sastojak slatkog pelina je artemisinin koji dokazano čisti organizam od kancerogenih stanica. S obzirom da stanice karcinoma nakupljaju povećanu količinu željeza, artemisinin na njih djeluje na način da otpušta slobodne radikale koje uništavaju isključivo kancerogenu stanicu, dok zdrave ostavlja netaknutim – priča Ivana.
I mnoge druge kulture koje članovi OPG-a uzgajaju u Srednjoj Diklenici njihovi kupci drže egzotičnima, iako su na ovim prostorima prisutne oduvijek, poput pira.
- Što zapravo znači da je nešto egzotično? I pšenica, kukuruz, rajčica i krumpir su u naše krajeve uvezeni iz drugih dijelova svijeta pa ih danas ne smatramo egzotičnima. Vjerujem da se prilikom kupovine namirnica uvijek trebamo zapitati jesu li nam i u kojoj mjeri potrebne, kao i koliko im je potrebno da s drugog kraja svijeta dođu do nas i što se sve događa tijekom tog procesa. Razvijanje malih lokalnih zajednica proizvođača i potrošača te kratkih lanaca opskrbe je ono za što se mi zalažemo. Organizacije s tim ciljem već najnormalnije funkcioniraju u Francuskoj i nekim drugim europskim zemljama. U Hrvatskoj su se prije nekoliko godina počele oformljivati organizacije kupaca koje podržavaju malog, ekološkog, lokalnog proizvođača. Poznate su pod nazivom Grupe solidarne razmjene i najviše su rasprostranjene na području Zagreba i Istre – ističe mlada poljoprivrednica.
Tijekom godina proizvodi brenda „Zdravo bilo gore“ upravo su kroz vlastite grupe solidarne razmjene pronašli put do kupaca kojima stižu svježi, praktički na kućni prag.
Kako do kupaca
- Na početku smo eksperimentirali s prodajom na tržnicama, ali tako nismo mogli procijeniti koliko ćemo povrća prodati pa smo se na kraju radnog dana kući vraćali s neprodanim viškovima koji bi propali. Današnji užurbani način života ljudima onemogućava da radnim danom kupe svježe povrće na lokalnim tržnicama. Zbog toga smo razvili aplikaciju putem koje kupci naručuju točno što im treba i to se povrće odnosno bilje ubire samo za njih. Na taj način optimalnije rukovodimo svojom proizvodnjom. Ubrano i isporučeno povrće unaprijed je plaćeno, a aplikacija nam omogućava da je cijeli proces automatizirani i informatizirani tako da se kvalitetnije možemo posvetiti proizvodnji – tumači Ivana, dodajući kako je aplikaciju moguće pronaći na web stranici gospodarstva zdravobilogore.com.
Zanimljivo je da su im kupci uglavnom iz Zagreba, Varaždina i Koprivnice dok ih je najmanje iz Bjelovara.
- Bjelovarčani baš i nemaju naviku jesti povrće, ovdje se jedu uglavnom ugljikohidrati i meso, a i svijest o važnosti ekološke hrane još nije dovoljno razvijena – kaže Ivana.
Iako je posao kojim se bave težak, a uz to su u međuvremenu i u Bjelovaru otvorili ordinaciju tradicionalne kineske terapije; Ivančica, Ivana i Franck ne posustaju te nastoje vlastitim primjerom promijeniti svijest kod ljudi i potaknuti ih da i sami žive zdravije te budu bliži prirodi.
Učimo od baka i djedova
- Svi smo odgovorni za svoju okolinu, počevši od prirode, ljudi, biljnog i životinjskog svijeta, budućnosti koja nam predstoji. U želji da promijenimo svijet na bolje, moramo početi od sebe. Puno možemo naučiti od naših baka i djedova. Kad bi svaka obitelj kao nekada imala makar mali komad vrta, bila bi utoliko održivija, ekonomski stabilnija i zdravija. Znala bi prepoznati značaj prehrambenog suvereniteta, ali i razlikovati pravu hranu od one deklarativne. U takvom svijetu nikome ne bi palo na pamet kupiti rajčicu u supermarketu koja u hladnjaku svježa može ostati do nekoliko tjedana, a kamoli takvo što staviti u usta. U takvom okruženju djeca bi rasla povezana s prirodom koja bi ih učila, uravnoteživala i hranom razvijala – kaže naša sugovornica koja je uvjerena kako svatko od nas može učiniti nešto za povratak prirodne ravnoteže.
- Ako nemate komad zemlje, sadite na prozorskoj dasci, balkonu, podržite susjeda koji razmjenjuje svoje viškove, udružite se i napravite gradske vrtove... Jednostavno se usudite zaprljati ruke, ne bojte se kukaca u zemlji već onih podmetnutih u Vašoj hrani! Sjetite se kako je dobar osjećaj brati plodove svoga rada i najvažnije, naučite djecu da je prijateljski odnos između prirode i čovjeka najvažniji, prije nego bude prekasno – zaključuje Ivana Košćak.
Dobijte informaciju odmah, zapratite nas na Facebooku i TikToku!