Preduhitrite demenciju: Ovih 6 jednostavnih svakodnevnih navika poboljšava pamćenje

Iako ništa ne može jamčiti da ćemo izbjeći kognitivne probleme, zdrav stil života povezuje se s očuvanjem mentalne oštrine i sporijim kognitivnim padom

12.01.2026. u 15:38

Piše: Redakcija

Pamćenje nije samo ''talent'' s kojim se netko rodi, nego i vještina na koju snažno mogu utjecati svakodnevne navike. Stručnjaci za zdravlje mozga sve češće naglašavaju da se mozak najbolje osjeća kad ga hranimo, pokrećemo i redovito ''treniramo''. Dobra vijest je da tu ne govorimo o čudotvornim dodacima prehrani, nego o jednostavnim rutinama koje možemo uvesti već danas.

Još bolja vijest: koristi se ne vide samo u starijoj dobi, nego i kad ste pod stresom, zatrpani obvezama ili jednostavno ''raspršeni''. Iako ništa ne može jamčiti da ćemo izbjeći kognitivne probleme, zdrav stil života povezuje se s očuvanjem mentalne oštrine i sporijim kognitivnim padom. Najvažnije je biti dosljedan i birati navike koje su realne za vaš raspored. Donosimo šest rutina koje se najčešće spominju kao ''saveznici'' pamćenja.

Kretanje svaki tjedan (a ne samo ''kad stignete''): Tjelesna aktivnost potiče cirkulaciju i ''hrani'' mozak kisikom, a istraživanja upućuju da može biti povezana i s boljom funkcijom područja važnih za pamćenje. Ne mora to biti teretana: brže hodanje, bicikl, plivanje ili ples jednako su dobar start. Najviše se računa kontinuitet, čak i u kraćim dnevnim dozama. Ako već vježbate, pokušajte i s pauzama od sjedenja tijekom dana jer i previše sjedenja može biti loše za mozak.

Foto: Freepik

San kao ''noćna hrana'' za mozak: Dok spavamo, mozak konsolidira uspomene i sortira informacije koje smo pokupili tijekom dana. Zato manjak sna često izgleda kao zaboravljivost, slabija koncentracija i ''magla u glavi''. Stručnjaci savjetuju da san shvatimo jednako ozbiljno kao prehranu i tjelovježbu. Najviše pomaže rutina: sličan odlazak na spavanje, manje ekrana pred kraj dana i kvalitetna ''higijena sna''.

Foto: Freepik

Zdrava prehrana: Mozak voli stabilnu energiju, a tanjur pun povrća, voća, cjelovitih žitarica, mahunarki, ribe i zdravih masnoća često se navodi kao dobar izbor za kognitivno zdravlje. Takav obrazac prehrane ujedno podržava i zdravlje krvnih žila, što je važno jer mozak ovisi o dobroj prokrvljenosti. Pritom se preporučuje oprez s alkoholom jer previše alkohola može pogoršati pamćenje i izazvati konfuziju. Umjesto savršenstva, ciljajte na naviku: barem jednom dnevno ''dodajte boje'' na tanjur.

Mentalni trening: učite nešto što vam nije ''prirodno'': Mozak je poput mišića: jača kad ga izazovemo, a ne kada stalno vrtimo istu rutinu. Križaljke i sudoku su ok, ali još bolje je učiti novu vještinu koja traži fokus, pogreške i napredak. To može biti jezik, instrument, fotografija, šah ili kuhanje bez gledanja u recept svake dvije sekunde. Raznolikost aktivnosti je ključ jer uključuje različite dijelove mozga.

Foto: Freepik

Društveni kontakti kao zaštitna mreža: Razgovori, smijeh i druženje nisu samo ''za dušu''. Naime, društvena aktivnost povezuje se i s boljim mentalnim zdravljem. Kad smo povezani s ljudima, često imamo manje kroničnog stresa i više svakodnevne mentalne stimulacije. Ne mora to biti velika ekipa: redovita kava s prijateljicom, odlazak na trening u grupi ili uključivanje u udrugu može napraviti razliku. Bitno je da kontakt bude stvaran, a ne samo ''scrollanje'' tuđih života.

Foto: Freepik

Upravljanje stresom: Kratkotrajni stres zna nas ''nabrijati'', ali kronični stres se povezuje s lošijim pamćenjem i slabijom kognitivnom izvedbom. Zato se kao korisne navike često navode tehnike opuštanja poput meditacije, svjesnog disanja, boravka u prirodi ili laganog istezanja. Dobra taktika je i planiranje dana u blokovima, uz kratke pauze, kako biste smanjili osjećaj preplavljenosti. Ako primijetite da vas stres stalno gura u zaboravljivost i nesanicu, to je znak da treba pojačati brigu o sebi jednako kao i obaveze.