Nepoznato blago bjelovarske knjižnice: "U Spomenici čuvamo zapise stotina hrvatskih umjetnika"
kolumnist
komunalije
Vezane vijesti
„Na poziv Gradske knjižnice Bjelovara došao sam ovdje i održao četiri književne priredbe (za djecu, omladinu i odrasle). Bio sam vrlo iznenađen i obradovan srdačnim prijemom na koji sam naišao. Ova turneja bila mi je jedna od najprijatnijih u životu.“
Riječi su ovo slavnog književnika Branka Ćopića, ispisane na prvoj stranici Spomenice bjelovarske knjižnice 22. studenog 1962. godine.
Tijekom idućih šezdesetak godina u debelu teku sivih korica upisat će se još stotine književnika, slikara, kipara, ilustratora i drugih umjetnika. Drugim riječima, gotovo svi oni koji su tijekom posljednjih šest desetljeća gostovali u knjižnici. Zaslužne za ovaj vrijedni dokument bjelovarske su knjižničarke koje su u toj ustanovi radile šezdesetih godina – Zlata Veček, Marija Žagar, Dragica Peranić i Zlata Škrbina.
Pisci zvijezde
- One su tih šezdesetih godina bile posebno aktivne i angažirane, posebice Zlata Škrbina koja je postavile temelje ozbiljnog knjižničarstva u Bjelovaru. Radila je u bjelovarskoj knjižnici više od 30 godina, duže vrijeme i kao ravnateljica. Bila je vrlo stroga osoba, ali i pravedna. Radila je na edukaciji, puno je pisala i objavljivala, dopisivala se s poznatim umjetnicima, a u njezino vrijeme knjižnica je redovito dobivala nagrade i priznanja za napredak i dobre rezultate – priča nam aktualna ravnateljica Narodne knjižnice „Petar Preradović“ Vjeruška Štivić.
U vrijeme kad su ispisane prve stranice knjižnične Spomenice, pa i godinama kasnije, susreti s književnicima i drugim umjetnicima u knjižnicama i na sličnim mjestima bili su vrlo popularni.
- Pisci su u to vrijeme imali status pravih zvijezda pa su, u skladu s tim, išli na turneje koje su organizirali njihovi izdavači. Vodili su ih od grada do grada kako bi predstavljali svoja djela i družili se s publikom. Bila su to popularna društvena događanja na koja je uvijek dolazio jako velik broj ljudi – kaže naša sugovornica.
A da su i u Bjelovar stizale najveće od književnih zvijezda bivše Jugoslavije dokazuje upravo Spomenica knjižnice. Luko Paljetak, Ivan Kušan, Desanka Maksimović, Gustav Krklec, Mato Lovrak, Sunčanja Škrinjarić, Višnja Stahuljak, Vesna Parun… Poznata imena mogli bismo nabrajati do sutra, a mnogi od njih bili su toliko oduševljeni prijemom u Bjelovaru da su se vraćali po nekoliko puta. Uvijek s istim užitkom.
Posveta za Paljetka
„Bila mi je čast biti u Bjelovaru 120 godina nakon Iva Vojnovića, koji je ovdje bio poslužnik na sudu; ja pak sam bio na sudu vaše divne publike! Najljepše je kad čovjek može poželjeti ponovno doći u neki grad. Ja želim ponovno doći u Bjelovar u neko novo proljeće“, napisao je u Spomenicu nedavno preminuli književnik i prevoditelj Luko Paljetak 3. travnja 2009. godine.
- Luko Paljetak je uživao u Bjelovaru. Tijekom tog književnog susreta jedan dječak mu je napisao posvetu u rimama, baš u njegovom stilu, koja ga je oduševila. Kasnije je tražio da mu je pošaljemo kako bi mu ostala kao trajna uspomena – prisjeća se Vjeruška Štivić.
Mnogi su autori ostali jako iznenađeni kad im je ponuđeno da se upišu u Spomenicu.
- Lani smo u knjižnici na Svjetski dan čitanja naglas ugostili našu poznatu glumicu Milu Elegović. Našim najmlađim korisnicima tom je prilikom predstavila svoju slikovnicu „Zašto ptice pjevaju“. Kada smo joj na kraju divnog susreta rekli da bismo voljeli da se upiše u našu Spomenicu, i kad je vidjela tko je sve u nju pisao prije, rasplakala se od ganuća. Rekla je da nije dostojna da bude u društvu takvih velikana domaće književnosti i da joj to predstavlja veliku čast – priča Štivić, dodajući kako se glumica ipak upisala u vrijednu teku.
Osim književnika i pokojeg glumca, u Spomenicu su se tijekom svih ovih godina upisivali i drugi gosti, umjetnici koji su se istaknuli i na nekim drugim područjima. Zanimljivo, aktualna ravnateljica u Spomenici je pronašla i zapis svog djeda Josipa Zemana.
Stihovi i crteži
- Djed je bio akademski kipar, rodom iz Palešnika, a u bjelovarskoj knjižnici održao je izložbu u jesen 1964. godine. U Spomenicu je napisao kako je sretan što je dobio priliku predstaviti se u Bjelovaru. Navodi kako je zadovoljan velikim interesom publike te zahvaljuje kolektivu knjižnice na pozivu – priča Štivić.
Josip Zeman nije mogao u Spomenici ostaviti neki od svojih radova, no drugačiji trag od pisanog ostavili su brojni ilustratori i slikari. Tako, osim riječima, na gostoprimstvu Bjelovarčanima crtežom zahvaljuju Zdenko Bašić, Ivana Guljašević, Kestutis Kasparavičius i brojni drugi.
- Ima puno zanimljivih detalja. Primjerice, neki su autori zabilježili dojmove u stihovima, neki su, poput Igor Mandića, napisali duhovite note. Imamo čak i posvetu na perzijskom. Ostavila ju je Fariba, supruga Ivana Đogića koji nas je posjetio prije dvije godine. Irena Jukić Pranjić nam je pak ostavila uspomenu u obliku nekadašnjih spomenara, s presavijenim uglom stanice na kojoj je pisala i crtala – nabraja zanimljivosti Vjeruška Štivić.
No, ono što je puno važnije od slova i crteža su uspomene, njih na tisuće, koje se iza tih slova i crteža skrivaju. Sjećanja su to na divne trenutke koji su ispunjavali i goste i domaćine, kao i mnogobrojnu publiku.
Ali, slavna Spomenica bliži se svome kraju.
Nova Spomenica
- Imamo još svega 15-ak praznih stranica, a s obzirom da književnih susreta i druženja u knjižnici ne nedostaje, vjerujem kako ćemo je do iduće godine popuniti. Tada ćemo je digitalizirati pa će svi zapisi biti dostupni online. Originalnu Spomenicu već sada čuvamo kao oko u glavi i nikada je ne iznosimo iz knjižnice kako se ne bi oštetila. Zbog toga i nemamo zapise baš svih književnika koji su gostovali izvan knjižnice ili na Dječjem odjelu. Kako bi i dalje bila na sigurnom, nakon što bude ispisana njezina posljednja stranica, Spomenicu ćemo predati na čuvanje Državnom arhivu u Bjelovaru, koji ima najbolje uvjete za to – kaže Štivić.
A kad stara ode, u knjižnicu će stići nova Spomenica, čiji listovi već negdje čekaju da budu ispisani novim uspomenama i sjećanjima na divne susrete. Tako će se tradicija koju su započele vrijedne bjelovarske knjižničarke još prije šest desetljeća sretno nastaviti.
Dobijte informaciju odmah, zapratite nas na Facebooku i TikToku!