Kakvu tajnu kriju srednjovjekovni kameni nadgrobni spomenici na groblju u Šeovici?
kolumnist
komunalije
Vezane vijesti
Groblje u Šeovici, pitoresknom selu smještenom na obroncima Psunja, krije zagonetne tragove iz davnina koji ukazuju na drevnu prošlost ovih krajeva prije osmanlijskih osvajanja u 16. stoljeću. Malo poznata činjenica jest da se na tamošnjem pravoslavnom groblju nalaze stećci - srednjovjekovni kameni nadgrobni spomenici, čija je prisutnost ovdje fascinantna i neobična, piše lipički Compas.
Starac Radmio
Stećci su podizani u razdoblju od 13. do 16. stoljeća, no njihova je upotreba nestala s dolaskom Osmanlija na ova područja. Osim teško čitljivih natpisa na bosančici, na oba stećka koja se nalaze u Šeovici lakše se prepoznaju uklesani križevi, što ih povezuje s bosanskim krstjanima odnosno kršćanskom vjerskom zajednicom.
U udžbeniku zavičajne povijesti pod nazivom "Pakrački kraj u srednjem vijeku", čiji je autor profesor povijesti Stjepan Benković, navodi se podatak o jednom nadgrobnom spomeniku na groblju u Šeovici. Bosančicom ili bosanskom ćirilicom na spomeniku piše da ovdje počiva starac Radmio. Na vrhu spomenika, jasno je vidljiv uklesan križ krstjana. Profesor Benković ističe kako su ovi stećci iz Šeovice rijetki primjeri koji svjedoče o prisustvu krstjana na ovim prostorima te da je ovo jedini spomenik na području Slavonije koji je pisan bosančicom.
Krstjani su pripadnici Crkve bosanske, koja se pojavljuje na području srednjovjekovne Bosne krajem 13. stoljeća. Ova kršćanska zajednica imala je svoju hijerarhiju, na čelu s biskupom - djedom, dok su članovi niže hijerarhije bili gosti (viši) i starci (niži).
Optuženi za herezu
Stoga se pretpostavlja da je starac Radmio, čiji se nadgrobni spomenik nalazi u Šeovici, bio pripadnik ove strukture Crkve bosanske.
Važno je napomenuti da Katolička crkva nikada nije priznavala krstjane, optužujući ih za herezu. Nakon osmanlijskih osvajanja Bosne i Hercegovine, dio krstjana je pobjegao i naselio se na područje Slavonije. Iz ovog vremenskog konteksta vjerojatno proizlazi i prisustvo nadgrobnih spomenika iz Šeovice.
Ovi stećci otvaraju nova pitanja o povijesti naših krajeva i mogućim migracijama i kretanjima stanovništva tijekom srednjeg vijeka. Interes znanstvenika i povjesničara je svakako privučen ovim neistraženim dijelom povijesti Slavonije, čije tajne polako izranjaju iz zemlje i otkrivaju bogatu i slojevitu prošlost ovog područja, piše Compas.hr.
Dobijte informaciju odmah, zapratite nas na Facebooku i TikToku!