Foto: Privatni album

GORAN KAČUROV

Čovjek koji u Bjelovar dovodi hrvatsko-maorski spektakl: ''Srce mi zadrhti na spomen vašeg grada''

Veliki multikulturalni događaj osmislio je Goran Kačurov, nekadašnji šef ansambla LADO iz Zagreba koji je za svoj rad zaslužio najviša državna odličja, a na Novi Zeland s obitelji je preselio prije 17 godina

03.07.2025. u 08:10

Piše: Slavica Trgovac Martan

U Bjelovaru se ovoga petka, 4. srpnja sprema pravi glazbeno-scenski spektakl. S dalekog Novog Zelanda Bjelovarčanima u goste stiže 50 umjetnika, izvođača i plesača, koji će u sklopu turneje ''Kia Ora 2025'' održati poseban koncert i kulturno-umjetnički program. U programu sudjeluju pjevači i glazbenici Folklornog ansambla ''Kralj Tomislav'' iz Aucklanda, vrhunski profesionalni vokalni kvartet pjevača iz polinezijskih zemalja Samoe i Tonga te članovi maorske Kapa haka skupine s Novog Zelanda. Njihova njanovija turneja Hrvatskom osmišljena je povodom 1100. godišnjice krunidbe kralja Tomislava po kojem ime nosi hrvatski folklorni ansambl iz Aucklanda.

Bjelovarska veza

U kulturnom-umjetničkom programu posjetitelji će moći uživati u nastupima Maora s Novog Zelanda koji će, između ostalog, održati i svoj tradicionalni ratnički ples Haka. Pjevači s pacifičkih država Samoe i Tonga pjevat će hrvatske pjesme, a Hrvati s Novog Zelanda izvodit će tradicionalne maorske i hrvatske plesove i pjesme.

Foto: Maori i novozelandski Hrvati nastupili su prije dvije godine u Kerempuhu/Foto: Anto Magzan

Bjelovarčani će imati priliku uživati u pravnom spektaklu/Foto: Anto Magzan

Ovaj veliki multikulturalni događaj osmišljen je pod ravnateljskom palicom Gorana Kačurova, nekadašnjeg šefa ansambla LADO iz Zagreba koji je za svoj rad zaslužio najviša državna odličja, a na Novi Zeland s obitelji je preselio prije 17 godina. Nedugo nakon toga na Novi Zeland je stigao i Bjelovarčanin Vedran Cindrić koji se sprijateljio s obitelji Kačurov, a to je prijateljstvo ostalo čvrsto i postojano do danas.

- Bjelovar sam poznavao i prije, preko braće Navojec, dolazio sam ovamo na BOK Fest. Nakon toga sam se upoznao s Vedranom koji je na Novom Zelandu proveo devet mjeseci i za to vrijeme se upoznao s radom našeg ansambla te osjetio pozitivnu energiju koja prožima našu suradnju s domaćim stanovništvom. Ostali smo u kontaktu i nakon što se Vedran vratio u Bjelovar, što nikada nije bilo upitno jer, iako je prošao i brojne druge zemlje svijeta, uvijek je govorio kako će se vratiti u svoj grad – priča nam Kačurov.

Više od folklora

Fasciniran načinom na koji Hrvati s Novog Zelanda u dalekom svijetu čuvaju hrvatsku kulturu i kombiniraju ju je s kulturom Maora, domicilnog novozelandskog stanovništva koje je Hrvate od prvoga dana uzelo ''po svoje'', Cindrić je znao da tu jedinstvenu kulturnu priču jednoga dana mora predstaviti u svome gradu. Sada je konačno stigao trenutak za to.

Hrvati s Novog Zelanda čuvaj hrvatski tradiciju i kulturu/Foto: Privatni album

Maori će u Bjelovaru izvesti i svoj tradicionalni ratnički ples ''haku''/Foto: Privatni album

-Vedran je bio ključ koji nam je otvorio vrata Bjelovara. Spojio me sa zamjenikom gradonačelnika Igorom Brajdićem koji je također bio vrlo susretljiv i srdačan i sve oko nastupa smo dogovorili jako brzo. Bjelovar je poseban grad, mjesto u kojem sam se uvijek osjećao dobrodošlo, i srce mi uvijek zadrhti na spomen njegova imena – kaže Kačurov.

Dodaje kako ono što će on i njegovi kolege predstaviti u Bjelovaru nije samo folklor. Jedinstveni je to prikaz suživota i ispreplitanje maorske kulture i hrvatske tradicije koje traje već 170 godina, otkako su prvi Hrvati stupili na novozelandsko tlo.

Goran Kačurov kaže kako se veseli nastupu u Bjelovaru/Foto: Privatni album

- Maori su naši prijatelji, zaštitnici i čuvari identiteta. Prvi hrvatski doseljenici često su nalazili dom i prihvaćanje upravo u maorskom plemenu Ngāpuhi, gdje su se i ženili te zajedno s domaćinima njegovali i hrvatsku i maorsku riječ i pjesmu – pojašnjava Kačurov.

Bogat program

Upravo ta povijest dubokog suživota pretočena je i u trajni simbol – totem podignut u muzeju Te Ahu na sjeveru Novog Zelanda, koji kronološki prikazuje život i doprinos Hrvata razvoju tamošnje kulture i društva – od kopača smole, čime su se bavili prvi hrvatski doseljenici, farmera i ragbijaša, do čuvara tamburaške i crkvene tradicije.

– Mi smo jedini narod kojem su Maori dali vlastiti naziv, Tarara. Cijeli grad Kaitāia ima trojezične natpise: maorski, engleski i hrvatski. To se rijetko gdje u svijetu vidi – govori Kačurov s ponosom.

U sklopu programa u Bjelovaru publiku očekuje bogat i emotivan nastup: tri koreografije hrvatskog folklora u izvedbi ansambla “Kralj Tomislav”, dva nastupa renomirane maorske skupine Te Ropu o Hākinakina, poznate po izvođenju tradicionalnog plesa Haka, te nastupi vrhunskog vokalnog kvarteta The Shades iz Samoe i Tonge, koji će izvoditi pjesme s Pacifika, ali i – hrvatske pjesme.

– Kada smo otvorili vrata hrvatskog kulturnog društva, ti pjevači su u našoj pjesmi pronašli inspiraciju i ljubav i tijekom svih ovih godina upravo hrvatske pjesme izvodili su na najvećim svjetskim pozornicama, kao što su Metropolitan Opera House, Albert Hall, koncertne dvorane u Zürichu, Berlinu – s ponosom ističe Kačurov.

Foto: Privatni album

Ansambl Kralj Tomislav nastupa u Novom Zelandu, ali i Hrvatskoj/Foto: Privatni album

Sada je red konačno stigao i na Bjelovar u kojem, kaže naš sugovornik, nije nimalo lako nastupati.

Zahtjevna publika

-Bjelovarska publika navikla je na vrhunske kazališne predstave i koncerte i mislim da je poprilično zahtjevna. No, vjerujem kako će se Bjelovarčanima svidjeti naš nastup, da će kući otići oduševljeni i da će još dugo pamtiti naš susret – kaže naš sugovornik.

Druženje Bjelovarčana s novozelanskim Hrvatima i Maorima zakazano je za 4. srpnja u 19,30 sati u Domu kulture. Ulaz je besplatan, a svi su dobrodošli. Nakon Bjelovara, turneja ''Kia Ora 2025'' će obići i druge hrvatske gradove – Svetu Nedelju, Šibenik, Biograd, Split, Skradin, Tomislavgrad i Zagvozd, a koncerti se organiziraju uz potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, Ministarstva demografije i Matice iseljenika.