Fotografija: Roditelji iz Končanice, ali i zaposlenici tamošnje škole uvelike su podržali cjelodnevnu nastavu/Foto: Češka OŠ J. Ružičke Končanica
Galerija
Roditelji iz Končanice, ali i zaposlenici tamošnje škole uvelike su podržali cjelodnevnu nastavu/Foto: Češka OŠ J. Ružičke Končanica

Veći dio učitelja Češke škole u Končanici za cjelodnevnu nastavu, u Daruvaru sve škole protiv

Za razliku od Končanice, u Daruvaru sasvim drugačije razmišljanje prosvjetnih radnika, ali i roditelja koji su oštro protiv uvođenja cjelodnevne nastave u škole



DARUVAR, KONČANICA – Samo 35 posto prosvjetnih radnika zaposlenih u Češkoj osnovnoj školi Josipa Ružičke Končanica izjasnilo se protiv ulaska u eksperimentalni projekt cjelodnevne nastave u njihovoj školi. Ta se brojka uvelike razlikuje od većine škola koje su oštro protiv toga da iduće četiri godine budu dio eksperimentalnog programa cjelodnevne škole.

- Kako sada stvari stoje, naša škola zasad ne ide u eksperimentalni program i to samo iz jednog razloga. S obzirom da smo manjinska škola, naša djeca imaju četiri sata češkog jezika više. A ono što eksperiment predviđa po novoj satnici plus ta naša četiri sata – nije moguće strpati u normalan raspored. Previše je predmeta, odnosno previše je sati. Mi smo se s ovom nedoumicom obratili Ministarstvu obrazovanja prije desetak dana, no još uvijek nismo dobili nikakav odgovor, pojasnio nam je končaničke škole ravnatelj Jaromir Vrabec.

Čekaju odgovor Ministarstva

Svjestan je kako eksperiment dodatno opterećuje već ispunjene rasporede učenika za čak 4 sata u nižim pa sve do 6 sati u višim razredima. Kada bi tome dodali četiri sata češkog jezika kao i sve ostalo što je predviđeno, djeca bi uistinu u školi bila osam ili devet sati dnevno.

-Ne možemo sve to strpati u raspored. Zato čekamo odgovor Ministarstva. Ukoliko oni udovolje da djeca ne budu duže od 15 sati u školi, a da u toj satnici ispune sve što nam je obvezno, naravno da bismo još razmislili o našem konačnom odgovoru, mogli bismo sjesti i razgovarati. Naši učitelji nisu strogo protiv eksperimenta. Mišljenja su podijeljena. Imamo 35 posto učitelja koji su se izjasnili da ne žele. Ostalima ili je svejedno ili su za eksperiment. Imamo dosta roditelja kojima odgovara da im djeca do 15 sati budu u školi. To na neki način gledaju kao produženi boravak za svoju djecu, pojašnjava Vrabec kojemu je drago što je Ministarstvo shvatilo kako treba omogućiti svima jednake uvjete.

A ne da bogate sredine imaju produženi boravak, dok su male, siromašne općine za njega zakinute.

Neodrživ raspored

- Drago mi je da reforma zamišljena da bude jednaka za sve, no povećanja matematike, hrvatskog, praktičnih vještina, prirode, zemljopisa, njemačkog jezika koji od izbornog postaje redovni, je naprosto previše. Dijete koje je išlo u 8. razred sada će imati osam sati obvezne nastave, a to je bez izvannastavnih aktivnosti koje bi trebale biti još kasnije. A to je nešto što su djeca najviše voljela u školi – keramika, folklor, sport i slično. Zbilja bi to sve trajalo do 17 sati što je neodrživo, naglašava Vrabec kojeg brine što učiniti. Da li uči u reformu pa probati kroz reformu utjecati na nužnost promjene ili pak čekati 4 godine pa potom uletjeti u ovako zamišljen program koji očigledno ima rupa.

Foto: ČOŠ Josipa Ružičke Končanica
Foto: ČOŠ Josipa Ružičke Končanica

-Po ovom rasporedu, moja djeca koja idu po češkom modelu A dva puta tjedno bi u školi bila 9 sati i tri puta tjedno osam sati redovne nastave. I to bez izvannastavnih aktivnosti, upozorava Vrabec na nelogičnost na koju je Ministarstvo očito zaboravilo.

Devetogodišnja osnovna škola?

Sve ostale reforme su po ravnatelju Vrabecu, dobre. I sam se uvjerio kako taj program u Češkoj funkcionira odlično.

- Djeca završavaju s nastavom u 13 sati, tko želi ide kući, tko ne želi, ostaje na izbornim predmetima do 15 sati. Mišljenja sam da bi kod nas sve to funkcioniralo odlično da nam redovno osnovnoškolsko obrazovanje traje devet razreda. Odnosno da svu ovu satnicu koju imamo strpanu u osam godina, rasporedimo na devet. Mislim da bismo tako dobili obrazovanje na zadovoljstvo djece, roditelja i svih nas učitelja, zaključio je Vrabec.

Osnovna škola Vladimira Nazora Daruvar/Foto: MojPortal.hr
Osnovna škola Vladimira Nazora Daruvar/Foto: MojPortal.hr

Za razliku od Končanice, u Daruvaru sasvim drugačije razmišljanje prosvjetnih radnika, ali i roditelja koji su oštro protiv uvođenja cjelodnevne nastave u škole. Stoga je potvrđeno kako nijedna daruvarska osnovna škola neće ući u eksperimentalni program.

Ravnateljica OŠ Vladimira Nazora Daruvar, Kornelija Častek, pojasnila je kako oni u ovome trenutku niti ne zadovoljavaju uvjete, odnosno nastava se u školi odvija u dvije smjene.

Kornelija Častek/Foto: MojPortal.hr
Kornelija Častek/Foto: MojPortal.hr

-Što se tiče učiteljskog vijeća, ali i roditelja, svi, tj. velika većina su bili protiv toga. Prvi i jedini razlog što se ne uključujemo je taj što djeca u školu idu u dvije smjene. Organizacijski bi nam to bilo nemoguće. Razmišlja se da u ovih četiri godine dođemo do jednosmjenske nastave. Gledamo da se prijavimo na neki od natječaja i nadogradimo školu, pojašnjava Častek koja smatra kako je cjelodnevna nastava hvalevrijedan projekt.

Nedovoljno informacija

-Idemo u pozitivnom smjeru. Uvijek sam za reforrme u školstvu, mislim da projekt nije loše zamišljen, no isto tako vjerujem da ima puno prostora za poboljšanja koja će se, sigurna sam, dogoditi u ove četiri godine, zaključuje Častek.

Sličnog je razmišljanja i njezina kolegica, ravnateljica Češke osnovne škole J.A. Komenskog Daruvar, Marija Valek.

-Škola se neće prijavljivati na projekt jer velika većina roditelja i zaposlenika nije za to. Imamo uvjete, no nema interesa, potvrđuje Valek koja smatra da je program dobro zamišljen, no da se ipak s njim malo požurilo.

Češka osnovna škola J.A. Komenskog
Češka osnovna škola J.A. Komenskog

-Trebalo se ipak malo više o nekim detaljima promisliti, da je barem bilo više savjetovanja i vremena. Vjerujem da bi se onda puno više škola odlučilo za takvu vrstu nastave. Puno je nejasnoća, učitelji nisu imali dovoljno informacija. Možda da je sve došlo pola godine kasnije, da su ljudi ipak mogli više međusobno komunicirati, možda bi rezultat bio bolji, ističe Valek. 

Dobijte informaciju odmah, zapratite nas na Facebooku!