Tri grada u BBŽ-u ostala bez gimnazije: ''Djeca što prije žele do svog novca, zato upisuju obrtnička zanimanja''

Nudili su se besplatni udžbenici i stipendije, upisi oglašavali u medijima, no sve je bilo uzaludno. U školsku godinu 2025./2026. tri srednje škole u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji – u Čazmi, Garešnici i Grubišnom Polju – zakoračit će bez ijednog upisanog gimnazijskog razreda. Ovaj zabrinjavajući trend potvrđuje pad interesa za gimnazijsko obrazovanje u manjim sredinama, a razlozi za to su višeslojni, smatraju ravnatelji i ostali zaposlenici u sustavu srednjoškolskog obrazovanja.

Brže do kruha

Pročelnica županijskog Upravnog odjela za obrazovanje Andrea Prugovečki Klepac ističe kako je činjenica da su neke škole mogle više poraditi na promociji gimnazijskih programa, no kaže i kako učenici i njihovi roditelji sve više biraju obrazovne programe koji nude brži put do zaposlenja, sigurnu plaću i mogućnost rada u Hrvatskoj i inozemstvu. Dok gimnazija pruža širu opću naobrazbu i pripremu za studij, ne jamči izravnu zapošljivost, pogotovo ako učenik ne planira upisati fakultet ili ne položi državnu maturu.

- U gimnaziji, za razliku od strukovne škole, učenik ne završava obrazovanje bez mature. A da bi nakon gimnazije došao do kruha, mora studirati još barem tri do šest godina. To si mnoge obitelji ne mogu priuštiti, a mnoga djeca nisu spremna na toliko dug put do prvog posla – kaže pročelnica Pugovečki Klepac.

Andrea Prugovečki Klepac/Foto: Martina Čapo

To potvrđuje i činjenica da su, za razliku od gimnazijskih, strukovni programi ove godine uglavnom popunjeni.

- Trendovi se mijenjaju i danas imamo situaciju da odlični učenici upisuju obrtnička zanimanja, primjerice frizersku školi ili školu za instalatere, montere i sl. – kaže pročelnica.

Tržište rada

S obzirom na trenutnu situaciju na tržištu rada, to i ne bi trebalo čuditi, smatra v.d. ravnatelja Srednje škole Čazma Goran Deželić.

- Što da vam kažem, CNC operater nakon završene trogodišnje škole odmah će pronaći posao s plaćom od 1500 do 1800 eura, dok profesor koji završi PMF, ako odluči raditi u školu, dolazi na početnu plaću od 1200 do 1300 eura. Djeca danas, pogotovo u manjim sredinama, žele što prije doći do svog novca i zato upisuju obrtnička zanimanja – slikovito pojašnjava trenutno stanje Deželić.

U čazmanskoj školi strukovni programi su gotovo u potpunosti popunjeni, a za neka zanimanja vladao je i veći interes nego što je bilo dostupnih mjesta. S druge strane, za gimnaziju nije bilo zainteresiranih već drugu godinu za redom. Stoga u toj školi razmišljaju o tome da iduće godine taj program učenicima više čak ni ne nude.

Demografski razlozi

- Razgovarali smo o tome i na kolegiju ravnatelja škola s pročelnicom i zaključak je na tragu toga da se učenicima ponude neki drugi četverogodišnji strukovni programi nakon kojih će imati zanimanje, ali i mogućnost da nastave školovanje na fakultetu – otkriva Deželić.

Osim velikog interesa za strukovna zanimanja, v.d. ravnateljice Srednje škole Bartola Kašića iz Grubišnog Polja Željka Brdar ističe dodatni, demografski razlog zbog kojih je gimnazjalaca sve manje.

Čak i odlikaši upisuju obrtnička zanimanja/Foto: Ranko Šuvar/CROPIX (ilustracija)

- Djeca koja sada upisuju srednju školu rođena su 2009. i 2010. godine, kada je Hrvatsku pogodila velika ekonomska kriza. U našim krajevima tada se rađalo osjetno manje djece, a sada nam se to vraća kroz manji broj upisanih učenika - kaže Brdar kaže Brdar u čijoj školi je, u svim programima, u prvom upisnom roku upisano svega 34 učenika.

Ravnatelj garešničke Srednje škole ''August Šenoa'' Robert Kelečić bojkot gimnazije u svojoj školi nije želio komentirati jer je, kaže, na odlasku. Iako se javio na nedavni natječaj za još jedan mandat na čelu te ustanove, Školski odbor koji je zasjedao nakon ljetnog upisnog roka izabrao je drugog kandidata. Kako doznajemo, riječ je o Goranu Krušiću, dugogodišnjem nastavniku u toj školi koji na dužnost treba stupiti početkom iduće školske godine. Inače, u Garešnici su se možda i najviše potrudili oko privlačenja učenika u gimnaziju. Grad je nudio besplatne knjige i financijsku pomoć od 200 eura, no zainteresiranih svejedno nije bilo.

Dobijte informaciju odmah, zapratite nas na Facebooku i TikToku!