Svrab se širi Hrvatskom: Zaraženih ima i u BBŽ-u, evo po čemu ćete prepoznati ovu bolest

Nacionalni mediji ovih su se dana raspisali o pojavi svraba u različitim dijelovima Hrvatske, a u Zavodu za javno zdravstvo Bjelovarsko-bilogorske županije su nam potvrdili kako iznimka nije niti naš kraj. No, najnoviji evidentirani slučajevi nisu ništa neuobičajeno jer oboljelih od svraba ima svake godine. Prošle je čak, u odnosu na prijašnje, zabilježen puno manji broj zaraženih.

Tko se može zaraziti?

- Ove godine imamo četiri potvrđena slučaja, tijekom 2025. bila su 33 slučaja, godinu prije toga 78, 2023. godine 66, 2022. 80, 2021. 34, a 2020. godine 52 slučaja. Uz pojedinačne slučajeve povremeno imamo manje ili veće epidemije svraba, uglavnom unutar obitelji, a povremeno u kolektivima, i to najčešće u domovima za starije i nemoćne osobe. Što se tiče vrtića i škola, nismo imali epidemija, odnosno prijenosa u tim ustanovama s izuzetkom jednog srednjoškolskog razreda prije više od deset godina – otkriva dr. Nikolina Obran, epidemiologinja u županijskom Zavodu za javno zdravstvo.

Od svraba, dodaje, mogu oboljeti svi, bez obzira na dob, spol i društveni status. Čak i uz najstrožu higijenu, svakodnevno tuširanje i pranje ruku ljudi se mogu zaraziti ako je postojao kontakt s infestiranom osobom.

- Svrab je parazitarna bolest koju uzrokuje grinja Sarcoptes scabiei. Jedini rezervoar i izvor zaraze je zaražen čovjek, odnosno njegova koža. Bolest se prenosi s čovjeka na čovjeka. Za prenošenje bolesti potreban je intiman, dulji kontakt s bolesnom ili infestiranom osobom. Moguće je prenošenje preko rublja, posteljine i odjeće koju su prethodno rabile infestirane osobe, ali je tada rizik od razbolijevanja niži – tumači dr. Obran.

Izravni kontakt kože na kožu s oboljelim od klasičnog svraba smatra se rizičnim za prijenos bolesti ukoliko je trajao pet do deset minuta. Drugim riječima, uobičajeno rukovanje ili zagrljaj kod klasičnog svraba ne smatraju se rizičnim.

Postavljanje dijagnoze

 - Rano postavljanje dijagnoze i učinkovito liječenje bolesnih i kontakata temeljne su i najznačajnije mjere suzbijanja. Mjere osobne higijene su važne, ali one ne sprječavaju pojavu bolesti ako osoba dođe u duži, bliski kontakt s infestiranom osobom. Dijagnoza se kod klasičnog svraba postavlja na temelju prisutnih kliničkih simptoma i znakova, a potvrđuje se dokazom uzročnika, njegovih jajašca ili izmeta u epidermalnoj strugotini svježih (neizgrebanih) sumnjivih promjena. Negativan mikroskopski nalaz ne isključuje svrab jer može biti lažno negativan zbog prisutnosti malog broja uzročnika u koži zaražene osobe – kaže dr. Obran.

A kako prepoznati svrab? U kliničkoj slici, otkriva doktorica, najočitija i najviše karakteristična tegoba je svrbež kože koji se pojačava noću i u toplini, a danju su smetnje blaže.

- Ponekad je moguće uočiti pojavu sitnih sivkastih ili crnih kanalića na koži, a osobito između prstiju šake. Česte su pojave ''točkica'' ili ''prištića'' koji svrbe na ručnom zglobu, podlakticama, laktovima, pazusima, donjoj strani trbuha, unutarnjoj strani bedara, dojkama, spolovilu i donjoj strani stražnjice. Popratne su pojave ogrebotine na koži – kaže naša sugovornica.

U liječenju svraba primjenjuju se lokalna antiskabinozna sredstva, liječenje je individualno i mora biti u suradnji s nadležnim liječnikom.  

- Uz primjenu lijeka bitna je i istodobna higijena okoliša. Odjeću, posteljinu, donje rublje i ručnike oboljele osobe koje je koristila unatrag tri dana od početka tretmana treba oprati na temperaturi višoj od 60 ℃ ili kemijski očistiti. Ono što se ne može oprati na visokoj temperaturi, a ni peglati treba zatvoriti u plastične vreće na tri do sedam dana. Namještaj i tepihe treba usisati – savjetuje dr. Obran.

Osobna higijena

U prevenciji svraba svakako je bitno napomenuti važnost činjenice da je potreban tretman lijekom svih članova obitelji i bliskih partnera istovremeno, čak i ako nemaju tegobe. Naime, ako je došla u kontakt s uzročnikom, osoba može biti zarazna i kada nema tegoba. To razdoblje kod osoba koje su prvi put u kontaktu s tim uzročnikom može trajati i četiri do šest tjedana od zaraze.

- Važno je naglasiti da dobra osobna higijena ne može sama po sebi spriječiti pojavu svraba, a niti izliječiti svrab. Bolest ne ostavlja trajni imunitet te je ponovno obolijevanje moguće.

 Kod svraba se ne može govoriti o opasnosti po život ili o trajnom oštećenju zdravlja bilo zbog same bolesti bilo komplikacija te bolesti, ali sigurno je da se radi o oboljenju koje zbog tegoba koje uzrokuje, prvenstveno zbog intenzivnog svrbeža, narušava kvalitetu života oboljele osobe i moguće bliskih kontakata, kao i da je oštećena koža sklona sekundarnim infektivnim oboljenjima – zaključuje dr. Obran.

Dobijte informaciju odmah, zapratite nas na Facebooku i TikToku!