Stižu nova pravila za trgovine, jedan kupac na 10 četvornih metara?

U Hrvatskoj je u protekla 24 sata zabilježeno 1886 novih slučajeva zaraze koronavirusom, a umrlo je 59 osoba, izvijestio je danas Nacionalni stožer Civilne zaštite, piše Jutarnji list.

Na bolničkom liječenju je 2629 pacijenata, a na respiratoru 277, što je 40 više u odnosu na dan ranije.

U prošla 24 sata u bolnicu su zaprimljene 254 osobe, a otpuštene 133.

Umrlo je 59 ljudi, pa je ukupan broj umrlih porastao na 2231.

U samoizolaciji je trenutno 52764 osobe.

Do danas je ukupno testirano 816241 osoba, od kojih 5356 u posljednja 24 sata.

Od 25. veljače, kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno je zabilježeno 152239 osoba zaraženih novim koronavirusom. Ukupno su se oporavile 127882 osobe od toga 3443 u posljednja 24 sata.

Broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas iznosi 22124.

U tijeku je i konferencija za novinare Nacionalnog stožera.

 - Tjedan dana prije imali smo 1830, a prije 14 dana 1972. Zadržavamo se na istim brojkama koje smo imali. Incidencija nam je visoka, 1154 na 100.000 stanovnika u zadnjih 14 dana. To nas stavlja na 26. mjesto na listi zemalja EU, višu ima samo Luksemburg. Što se tiče mortaliteta, tu smo na 14. mjestu na ljestvici zemalja EU sa stopom smrtnosti od 515 na milijun stanovnika. Udio pozitivnih u ukupno testiranim u zadnjih 14 dana je na 35,6 posto, izvijestio je čelnik HZJZ-a Krunoslav Capak.

Imune osobe

 - Viši postotak pozitivnih od nas imaju Bugarska i Poljska. Zbog čestih pitanja o tome trebaju li oni koji su preboljeli covid nositi masku izdali smo dokument o obavezi nošenja maski za njih. Obrazloženje toga je da još ne znamo kako imunost stečena kroz bolest utječe na transmisiju bolesti. Ako se virus naseli na sluznicu, nema dokaza mogu li imune osobe prenijeti bolest i zbog toga trebaju i oni koji su preboljeli Covid nositi masku. Tako će biti i nakon cijepljenja, poručio je Capak.

- Dodatni razlog su i druge respiratorne infekcije od kojih maska štiti. Svi koji su preboljeli bolest trebaju i dalje na svim mjestima na kojima je to obavezno i preporučeno nositi maske. U subotu nam je isporučeno 136.000 komada brzih antigenskih testova. Njih 80.000 je podijeljeno u domovima za starije. To čini mogućnost da u jednom mjesecu dva puta napravimo test svih njih, što će nam dati bolji uvid u situaciju. To neće biti dijagnoza nego epidemiološki zahvat na temelju kojeg ćemo procijeniti situaciju u domovima. Preostali dio testova je dan hitnoj pomoći i hitnom medicinskom prijemu.

Nakon cijepljenja će ići uputa Civilnoj zaštiti, Državnom inspektoratu i policijskim službenicima i to u praksi znači obvezu svih da nose zaštitne maske, poručio je Božinović.

Ministar Beroš je najavio uspostavu telekonferencijskih centara u svim zdravstvenim ustanovama.

Tretman bolesnika

- Uspostavili smo suradnju između Klinike za infektivne bolesti i KB Dubrava, ali covid pozitivni se liječe i u drugim ustanovama u RH. Treba razgovarati i izmijenjivati sve elemente kliničke slike i ujednačiti znanstvene spoznaje o liječenju ove bolesti. Jučer je stručni tim bio u Varaždinu i krenula je razmjena informacija i znanja. Uspostavit će se i trajni način komunikacije, a i po potrebi konzultacije glede tretmana bolesnika koji zahtijevaju promišljanje. Možemo i moramo ujednačiti postupanje prema svim bolesnicima. To je u tijeku i do kraja tjedna će se završiti uspostava tih telekonferencijskih centara u svim zdravstvenim ustanovama, rekao je ministar Beroš.

Novinarima se obratila i Alemka Markotić: - Jučer smo kolega Lukšić, ravnatelj KB Dubrava i ja sa djelatnicima s intenzivne i glavnim sestrama bili u Varaždinu da kolegama izrazimo potporu i razgovaramo o problemima koje oni i mi imamo. Moram reći da su svi kolege u Varaždinu napravili izniman napor za brzo i kvalitetno zbrinjavanje svih bolesnika. Preko telemedicine ćemo zajedno razmjenjivati informacije i dalje učiti o toj bolesti. Sigurni smo da će to biti na dobro naših bolesnika i svih zdravstvenih djelatnika, rekla je Markotić.

Ministra Božinovića su pitali o nadzoru i kaznama te o apelu znanstvenika koji je jučer izašao u medijima.

- U posljednja 24 sata inspektori su izvršili 2442 nadzora poslovnih subjekata, javnih okupljanja, izveli su 54 usmena upozorenja i jedan prekršajni nalog od 30.000 kuna. Dio nadzora je u suradnji sa inspektorima Državnog inspektorata i policijskim službenicima. Upućene su 92 službene zabilješke pa će se odlučiti o eventualnom podizanju kaznenih prijava. Policija je provela nadzor više od 8000 objekata, a na 7 mjesta je utvrđeno kršenje mjera. Provode se i dva kriminalistička istraživanja zbog sumnje na širenje i prenošenje zarazne bolesti. Utvrđeno je 63 kršenja samoizolacije i bit će podnesene tri kaznene prijave. Bitno je da svi službenici prije svega djeluju edukativno i pokušavaju otkloniti ponašanja koja nisu u skladu s mjerama. Tek kada se sugovornik ne korigira, onda se pristupa ovim pisanjima izvješća, prekršajnim nalozima i u nekim slučajevima i podnošenju kaznenih prijava.

Epidemiološka situacija

Što se tiče drugog pitanja, meni se čini da sve ono što je sadržano u smislu načelnih prijedloga je već pretočeno u odluke stožera, u mjere koje se primjenjuju. U tom dijelu mi nismo stali s mjerama. Razgovara se sa predstavnicima trgovina o ograničenju broja kupaca... Sve se radi u razgovorima s predstavnicima tih djelatnosti. Što se tiče škola, ministra Fuchs je na liniji sa svim županima i razgovaraju o eventualnim korekcijama prvotnih planova, ali o tome će biti više na sjednici Vlade. Mi smo više puta javno kazali da se sve odluke donose na temelju epidemiološke situacije. Mjere se donose u situaciji kad vidimo da one prethodne mjere nisu polučile rezultate ili je došlo do povećanja. Mjere se gradiraju prema aktualnoj situaciji. Mi smo ih i najavljivali i donosili, ali smo svima dali šansu, i građanima i poslovnim subjektima, da onaj set mjera koji je bio na snazi da se uzme ozbiljno. Da su se liberalnije mjere dosljedno provodile, ne bi bilo potrebe za dodatnim mjerama. Ovo je zajednička zadaća koja pred sve nas daje zahtjev za solidarnim pristupom. I kad se donose mjere, to je na način da se procjenjuje mogu li one biti prihvaćene, d ase ne ide s onim što je najnepopularnije, da se krene s represijom.

I primjena sankcioniranja je krenula edukativno, a ne represivno. Sve se svodi na to da se smanje kontakti, da se pridržavamo svih osnovnih mjera zaštite... Kad bi svi skupa radili samo tih nekoliko epidemioloških postavki, bili bismo u boljoj situaciji. Procjenjuje se, donose se odluke, razgovaramo sa brojnim dionicima gospodarskog i socijalnog života u Hrvatskoj i ovisno o trendovima, donosit ćemo nove mjere, a o njima već i razgovaramo, rekao je Božinović.

U nastavku je svoj komentar dala i profesorica Markotić.

- Svatko od nas je prošao od početka epidemije niz online sastanaka, unutar RH, ali i s kolegama vani. Vrlo često smo razmjenjivali mišljenja. Ona su povremeno i različita kod znanstvenika i stručnjaka. To može biti normalno obzirom na situaciju i znanje koje se tada znalo. Komunikacija je kontinuirana, nemojte gledati to na lokalnoj razini. Svi mi na dnevnoj bazi s kolegama iz inozemstva i susjedstva često komuniciramo i raspravljamo. Normalno je među znanstvenicima i stručnjacima da imaju različita mišljenja jer znanja nije nikad dovoljno. Mnogi smo cijeli dan angažirani u liječenju, dijagnostici i svemu, nekad ostane premalo vremena. To je sve realni život u vrijeme covida. Svi koji žele doprinijeti daju maksimum od sebe. Što se tiče kriterija, puno njih je postavljeno na HZJZ-u, jasni su. Nisam dobila informaciju da se ne zna što s testovima, koga testirati. Svaka nova komunikacija uvijek dobro dođe.

Plan cijepljenja

Na pitanje o javnom registru slučajeva odgovor je dao Krunoslav Capak.

- Svi registri koji se vode vezano uz evidencije oboljelih, hospitaliziranih i sl. su javni. HZJZ je prije covid krize imao 16 javnih registara, od mortaliteta, registra za rak, hospitalizacija... Dolaskom covida smo uspostavili i ove registre i oni su javni i mi o njima komuniciramo s javnosti.

Nakon njega javio se i ministar Božinović.

- Mi već 9 mjeseci kontinuirano komuniciramo i govorimo ono što je u tom trenutku znanstveno dokazano na svjetskoj sceni. Nemamo drugog sredstva komuniciranja nego kroz vas. Treba i unutar obitelji i kućanstva voditi računa o zaštiti.

Na pitanje o planu cijepljenja, te jesu li završene ankete u domovima za starije i kada stižu dodatne količine cjepiva protiv gripe?

- Još nemamo rezultate ankete, ali očekujemo ih početkom ovoga tjedna. Što se tiče gripe, nemamo još prvi slučaj u Hrvatskoj, a stiglo je i cjepivo, 130.000 doza i distribucija će biti u srijedu i četvrtak.

Božinović je komentirao svađun znanstvenika Lauca i Đikića.

- Činjenica je da u znanstvenom svijetu ima propitivanja. Ne želim se miješati u nešto što nije moje područje ekspertize, ali sve mjere o kojima govorimo se svode na nekoliko elementarnih mjera. Sve su ovo izvedenice da se stvori okvir kako bi se mjere poštivale u različitim situacijama. Najvažnije je da svatko zaštiti sebe, time i druge.  

Cijela priča oko epidemije se svodi na to koliko svi možemo učiniti da se pridržavamo mjera, a kad to ne ide, ide se u nove, striktnije mjere. Osnovno je ono što svatko od nas radi, a mjere su pokazatelj kako se organizirati u određenim situacijama, djelatnostima, kako više smanjiti broj kontakata s drugima i na taj način zaštititi ukućane, kolege itd.

Miniustar je komentirao i ograničenje broja kupaca u trgovinama.

- Vode se razgovori i oni će ovaj tjedan uroditi plodom. Ima jedna odluka, odnosi se na broj kupaca koji će se prilagoditi veličini objekta. Još nisu precizirane brojke. Sigurno će biti neka nova odluka, i bit će priagođena veličini trgovine. To bi moglo biti jedna osoba na 10 četvornih metara - rekao je.

Sutra počinje cijepljenje u Velikoj Britaniji, gdje se govori i o tzv. covid-iskaznicama za one koji će biti cijepljeni. Capak je odgovorio hoće li takvo što biti slučaj i kod nas.  

Nalaz virusa

- Sigurno će ubuduće imunost na covid biti određeni kriterij temeljem kojeg će ljudi koji to imaju imati određene prednosti. Neke europske zemlje već sada imaju situaciju da oni koji su preboljeli covid ne moraju se testirati kod prelaska granice. Njih 7 od 27 imaju takav propis, a i mi razmatramo to. Stjecanje imuniteta cijepljenjem će tim ljudima dati neke prednosti, ali trenutno je još prerano za govoriti o tome, rekao je Capak.

Prof. Markotić se osvrnula na slučaj moguće reinfekcije u Bjelovaru jer je novinarka navela da je jedna žena koja je imala covid u ranije sada opet oboljela.

- Bez dodatnih podataka ne mogu reći, ali jedna od opcija je to da se još uvijek ne zna može li osoba na sluznici nosa imati virus koji još nije u organizmu i nije izazvao infekciju. Ovdje je moguće da je gospođa imala nalaz virusa jer se kretala u sredini gdje je bilo pozitivnih, tada se nije inficirala, a sada je nastupila bolest. Vjerojatno će biti i takvih slučajeva. Moguće je da od masu tih testova jedan dio bude asimptomatski. Nije se još donio novi odgovor koliko su te osobe infektivne. Vjerojatno se radi o takvoj situaciji, rekla je Markotić.

Upitan o činjenici da se istodobno kada se djeci zabranjuju treninzi bacanja koplja na otvorenom jučer u Metkoviću ispred crkve na misi okupilo više od 100 ljudi, Božinović je odgovorio:

Sakralni objekti

- Za Metković ne mogu komentirati jer ne znam. Imamo činjenicu da, kad bi se pitalo epidemiologe koja je najbolja mjera, anulirati sve kontakte, smanjiti ih na minimum. Jedan lockdown. S druge strane imamo situaciju da se mora održati gospodarstvo, socijalni život. Svatko novu situaciju doživljava na svoj način. Što se tiče mjera, od starta nije bila poanta u represiji, bez obzira na što se sve odnose mjere. Ako bi se krenulo represivno u svim smjerovima, na što bi država brzo počela sličiti? U interesu nam je da što više ljudi shvati da je svaki bliski kontakt zapravo u epidemiji rizik, gdje god do njega dolazi. Ako nekome više puta ukažeš na grešku u ponašanju, svi su dovoljno zreli i racionalni pa će takve situacije izbjegavati. Neka masovna represija prema svim strukturama društva nije rješenje, rekao je Božinović i dodao da nema odgovor na pitanje o tome koliko je nadzora provedeno nad sakralnim objektima.

Capak je odgovorio i na pitanje zašto se posegnulo za mjerom produljenja školskih praznika.

- O produženju smo razgovarali jer se tijekom blagdana očekuje da će biti kontakata, da se ostavi 14 dana prostora koliko je inkubacija bolesti, do početka školske godine, kako bi oni koji se tijekom blagdana inficiraju i stave u izolaciju prije početka školske godine, piše Jutarnji list.