Fotografija: Ivana, Tin, Mimi i Nina korisnici su Udruge OSIT iz Bjelovara, sutra je njihov dan/Foto: OSIT
Galerija
Ivana, Tin, Mimi i Nina korisnici su Udruge OSIT iz Bjelovara, sutra je njihov dan/Foto: OSIT

PRVI PUT U BJELOVARU Osobe s Downovim sindromom obilježavaju svoj dan, podržimo ih

Bit će to razmjena iskustava, druženje i zajedničko fotografiranje. Želimo upoznati javnost s tim dragim i emotivnom osobama te potaknuti empatiju kod Bjelovarčana, kaže Ivana Jurković Piščević



BJELOVAR – Po prvi put u Bjelovaru, sutra, 21. ožujka obilježit će se Svjetski dan osoba s Down sindromom.

Naime, od 10 do 12.30 sati, na paviljonu u središnjem gradskom parku okupit će se obitelji djece s Downovim sindromom, udruge, škole i ostali sugrađani.

Razmjena iskustava

-Pozivamo sve da nam se pridruže. Događaj smo zamislili kao okupljanje, razmjenu iskustava, druženje, zajedničko fotografiranje. Želimo upoznati javnost s tim dragim i emotivnom osobama te potaknuti empatiju kod naših Bjelovarčana, stoji u pozivnici koju potpisuje Ivana Jurković Piščević, i sama majka djevojčice s Downovim sindromom.

Dodajmo, Down Syndrom International (DSI) službeno je odredio 21. ožujak kao Svjetski dan osoba s Down sindromom (WDSD).

Marina Rašan koju svi od milja zovu Mimi vedra je i uvijek vesela osoba/Foto: Mario Blaha
Marina Rašan koju svi od milja zovu Mimi vedra je i uvijek vesela osoba/Foto: Mario Blaha

Taj datum odabran je kako bi označio jedinstvenost Downova sindroma u trisomiji 21. kromosoma. Kromosomi su sićušne nakupine bjelančevina u svakoj stanici ljudskog organizma koje prenose sve nasljedne karakteristike. Na svakom kromosomu nalaze se tisuće gena u kojima su zapisane sve naše nasljedne osobine u obliku DNK. Kromosomi dolaze u paru i u svakoj se stanici nalaze 23 para (ukupno 46 kromosoma). U svakom paru jedan kromosom potječe od majke, a jedan od oca. Downov sindrom genetski je poremećaj koji je uzrokovan prisutnošću jednog kromosoma viška. Nastaje u trenutku začeća. Uzrok Downova sindroma otkrio je 1959. godine genetičar Jerome Lejeune kada je na 21. paru kromosoma otkrio još jedan kromosom viška – umjesto 2 tu su se nalazila 3 kromosoma, a u cijeloj stanici umjesto 46, ukupno 47 kromosoma. Downov sindrom kao naziv za skup zajedničkih znakova i karakteristika potječe od engleskog liječnika Johna Langdona Downa koji je još 1866. godine prvi opisao sindrom kod osoba s određenim stupnjem poremećaja u razvoju  (mentalni hendikep). Svjetski dan osoba s Down sindromom prvi puta obilježen je u Singapuru 2006. godine.

Jedno od 650 novorođene djece

Prosječno se jedno od 650 novorođene djece rađa s Downovim sindromom, a u Republici Hrvatskoj po nekim podacima ima preko 1700 osoba s Downovim sindromom. Taj poremećaj sprečava normalan tjelesni i mentalni razvoj djeteta, a postoji u preko pedeset karakterističnih obilježja čiji se intenzitet razlikuje od osobe do osobe.

Tin Merćep Ivančić u izradi šarene čarape/Foto: Mario Blaha
Tin Merćep Ivančić u izradi šarene čarape/Foto: Mario Blaha

-Obilježavanjem Svjetskog dana sindroma Down želi se upoznati i upozoriti na ovaj poremećaj te potaknuti na veće poštivanje prava ljudi s Downovim sindromom, potaknuti razumijevanje i nastojanje za poboljšanjem njihovog položaja u društvu. Odgovornost za to leži u nadležnim državnim institucijama, organizacijama civilnog društva i svima nama. Osobe s Downovim sindromom su tople, dobrodušne, vedre, vesele, komunikativne, kreativne, no većini njih je čitav život potrebna podrška, njega i pomoć. Osim kroz javne institucije, integriranje u redovnu nastavu odgojno-obrazovnih ustanova uz podršku pomoćnika u nastavi, podršku im pružaju i brojne udruge s područja županije.

Zašto obilježavanje?

Obilježavanjem Svjetskog dana sindroma Down želimo vam približiti osobe sa sindromom Down i pri tome potaknuti ljude za veće poštivanje njihovih prava. Većim razumijevanjem i poboljšanjem njihovog položaja u društvu možemo poboljšati kvalitetu života osoba sa sindromom Down.

/Foto: Mario Blaha
/Foto: Mario Blaha

“Postoje neka djeca. Ona se rode, znaš, s malo drugačijim kromosomima. Zapravo, samo s jednim. Dvaestprvim. Ništa posebno. Jedan manje – više. Ali pazi, nemaju oni zato manje, kako kažu neki. Više imaju. Dobiju dobrotu, kakvu ja ne nosim u svojim prsima. Dobiju iskrenost, kakvu ja ne poznajem u svojoj glavi. Nose ogromnu ljubav. Osjećajnost. Predivnost. I znaš što? Nisu oni drugačiji. Mi smo. Jer ne kužimo život. Jer smo svojom glupošću blokirani. Jer ne gledamo srcem, nego rangiramo prema kojekavim normama. Mi smo, kad ti kažem. Mi smo zakinuti. A oni? Oni su čisti blagoslov.” I.Klarić. Sjetite se da smo upravo u različitostima SVI jednaki i jednakovrijedni, poručuje Ivana Jurković Piščević.

Nina/Foto: Mario Blaha
Nina/Foto: Mario Blaha

Dobijte informaciju odmah, zapratite nas na Facebooku!