Pakrac prvi u Hrvatskoj po izdvajanju za kulturu: "Mali smo grad, ali imamo bogat kulturni život"

PAKRAC – Grad Pakrac grad je s najvećim proračunskim izdvajanjem za kulturu u RH za prošlu, 2024 godinu!

Naime, portal Gradonačelnik.hr u najnovijoj proračunskoj analizi bavio se kulturom pa je tako doznao da su gradovi u Hrvatskoj lani za ovu stavku ukupno izdvojili 371,8 milijuna eura. Raspon udjela proračunskog izdvajanja kreće se od 1 pa do 30 posto, koliko je lani izdvojio rekorder Grad Pakrac!

Ekipa iz mjuzikla na gostovanju u BiH/Foto: KPD Sloga

Ovo je top 10 gradova koji su u proračunu osigurali najviše za kulturu: Grad Glina, Grad Donja Stubica, Grad Petrinja, Grad Stari Grad, Grad Klanjec, Grad Vrbovsko, Grad Dubrovnik, Grad Ogulin i Grad Hvar.

Otvorenost prema različitostima

Kako doznaju s portala Gradonačelnik.hr lani je ukupno 88 hrvatskih gradova povećalo ulaganje u kulturu, a kod njih 13 to povećanje je veće od milijun eura. Najveći udio u proračunu za kulturu ima Pakrac, po izdvajanjima per capita predvodi Petrinja, Split je rekorder po rastu u apsolutnim brojkama, dok najveći postotni skok bilježi Sveti Ivan Zelina.

U svakom društvu mogu se pronaći sfere koje ga oblikuju dublje nego što se na prvi pogled čini, a kultura je svakako jedna od njih. Kako je to kod nas osobito vidljivo posljednjih mjeseci, radi se o prostoru u kojem se ne ogleda samo umjetničko stvaralaštvo nego i sloboda izražavanja, otvorenost prema različitostima i sposobnost kritičkog promišljanja vlastite stvarnosti. Kada se u javnom prostoru pojavljuju pokušaji ograničavanja ili isključivanja određenih glasova, postaje još jasnije da kultura nije periferna, nego da je njezina uloga temeljna za demokratski razvoj i očuvanje pluralizma. Ona povezuje generacije, otvara horizonte i podsjeća nas da zajednica bez živog kulturnog života riskira osiromašenje ne samo estetsko, nego i društveno i političko.

Niz javnih poziva

Prema Godišnjem izvještaju o izvršenju državnog proračuna za 2024., u okviru Ministarstva kulture i medija najznačajnija stavka rashoda, u iznosu od 125,6 milijuna eura, odnosila  se na programe zaštite, očuvanja i održivog upravljanja kulturnom baštinom. Taj podatak jasno govori kako država u ovoj fazi osobitu pažnju posvećuje obnovi i očuvanju kulturne infrastrukture, posebno nakon potresa i u kontekstu jačanja otpornosti baštine. Ministarstvo kulture i medija je tijekom 2024. raspisalo i niz javnih poziva i programa financiranja; od poticanja glazbenog i likovnog stvaralaštva do međunarodne suradnje i digitalizacije kulturnog sektora, što govori u prilog  nastojanju da se kulturna politika ne svodi samo na održavanje institucija, nego i na otvaranje prostora suvremenom stvaralaštvu i građanskim inicijativama.

Smotra folklora u Pakracu/Foto: Arhiva KUD Seljačka sloga

Za 2025. godinu Ministarstvo kulture i medija najavilo je kontinuitet postojećih i uvođenje novih programa. Financijski plan za razdoblje 2025.–2027. potvrđuje da se kulturna politika usmjerava na očuvanje i razvoj baštine, ali i na digitalne transformacije koje će omogućiti veću dostupnost kulturnog sadržaja. Posebna važnost pridaje se i korištenju sredstava iz EU fondova, poput Kreativne Europe i Mehanizma za oporavak i otpornost, koji donose dodatan izvor financiranja.

Portal Gradonačelnik.hr zanimalo je kako s izdvajanjima za kulturu stoje hrvatski gradovi, zbog čega su zavirili u podatke FINA-e o izvršenju proračuna za 2024. godinu.

Pozitivan trend rasta

Iz podataka je vidljivo kako je ukupno izdvojeno 371,8 milijuna eura, što je za 12,3 milijuna eura više nego godinu ranije. U 2023. izdvajanja su iznosila 359,5 milijuna eura, a to znači da je lani zabilježen rast od 3,4 posto. Prosječno su hrvatski gradovi u 2024. za kulturu izdvojili oko 2,9 milijuna eura, dok je u 2023. taj prosjek bio oko 2,8 milijuna eura po gradu. Ako se iz analize izuzme Grad Zagreb, prosjek izdvajanja u 2024. iznosio je 1,92 milijuna eura po gradu, dok je u 2023. bio 1,83 milijuna eura po gradu, što također potvrđuje pozitivan trend rasta.

Grad Zagreb, kao najveći grad i jedinstvena administrativna jedinica, za kulturu je u 2024. izdvojio 127,7 milijuna eura, a u 2023. 126,9 milijuna eura. Zbog svoje veličine i specifičnog statusa, Zagreb nije uključen u top ljestvice, kako bi se jasnije prikazali trendovi u ostalim gradovima.

Gleda li se udio kulturnog sektora u gradskim proračunima, on kod 78 gradova iznosi iznad pet posto, 24 grada izdvojila su više od 10 posto svog budžeta u ove svrhe dok kod deset najbolje rangiranih gradova udio za kulturu u proračunu varira između 16,4 i 30,9 posto. Prvo mjesto drži Pakrac s 30,9 posto, zatim Glina s 26,9 posto i Donja Stubica s 26,2 posto. Slijede Petrinja (21,2 posto), Stari Grad (20,9 posto), Klanjec (20,3 posto), Vrbovsko (18,5 posto), Dubrovnik (18,4 posto), Ogulin (16,7 posto) i Hvar (16,4 posto). Među navedenima dominiraju mali gradovi, dva su srednja (Petrinja i Ogulin) te jedan veliki (Dubrovnik).

Glavni ulaz u Spahijski podrum/Foto: Antonio Pejša, PHI MEDIA

Novinc: "Mali smo grad, ali bogat kulturom"

Ovom viješću zadovoljan je i gradonačelnik Pakraca Tomislav Novinc.

- To je rezultat rada našeg muzeja, knjižnice, ali i novootvorenog Spahijskog podruma. Iskoristit ću priliku i pozvati sve da nam dođu, da nas posjete. Isto tako, moram pohvaliti sve naše udruge koje se bave kulturom, kao i našu Slogu koja vodi računa o Hrvatskom domu u kojem je i kino, u kojem se održavaju i predstave. Mali smo grad, ali imamo bogat kulturan život i nastojat ćemo i dalje ulagati u kulturu, kazao je gradonačelnik Novinc.

Dobijte informaciju odmah, zapratite nas na Facebooku i TikToku!