Otvoren Pčelarski sajam: "Pčelari moraju dobiti potpore po pčelinjoj zajednici, to je jedino pravedno"
kolumnist
komunalije
Vezane vijesti
BJELOVAR – U Gudovcu pored Bjelovara svečano je otvoren 18. Međunarodni pčelarski sajam, 9. Izložba vina i vinogradarske opreme te 2. Sajam vjenčanja.
Gužva je vladala već u prvim minutama nakon otvorenja sajma, a dugo nismo svjedočili prizorima gdje ljudi u redovima čekaju kako bi ušli na sajamski prostor. Redovi su bili gotovo kod svakog izložbenog prostora, a nije ih bilo malo. Ukupno 170 izlagača danas i sutra pokušava pronaći put do kupaca i novih klijenata. No, ono što smo između redaka mogli čuti, nije sajam samo mjesto trženja i prodaje meda, mednih prerađevina, pčelarske i vinogradarske opreme. Sajam je mjesto druženja, stvaranja novih kontakata i lijepih iskustava.
Nakon dvije "korona" godine, čini se kako se sve vraća na staro. Osim toga, izlagačima je sajam mjesto na kojem mogu puno toga naučiti. Iz Gudovca će tako, mnogi poljoprivrednici, odnosno pčelari i vinari zahvaljujući nizu stručnih radionica, predavanja i okruglih stolova, kućama otići s novim informacijama kako poboljšati svoj posao. Naročito je to važno u vrijeme sve većih klimatskih promjena, ali i u vrijeme kada se pčelari bore s nelojalnom konkurencijom i pokušavaju zaštititi domaći med od patvorina.
Istaknute poruke
Inače, organizatori ove poznate, ali i priznate manifestacije daleko izvan granica Lijepe naše su Bjelovarski sajam, Hrvatski pčelarski savez i Pčelarski savez Bjelovarsko – bilogorske županije.
Na svečanom dijelu otvorenja sajma mogle su se čuti neke istaknute poruke.
-Naš pčelarski sajam je punoljetan. Kada smo krenuli, okupljali smo tek pčelare s bjelovarskog područja, no imali smo već tada podršku Hrvatskog pčelarskog saveza. Znali smo da naši pčelari idu u druge zemlje na sajmove, a znali smo da i mi možemo imati kvalitetnu manifestaciju. To se pokazalo istinitim. Hale su nam danas pune, sajam je međunarodni, sudjeluju izlagači iz Italije, Mađarske, Poljske, Srbije, Sjeverne Makedonije... Sajam je bogat predavanjima, a dodatni sadržaji su i izložbe vina s područja cijele RH, kazao je Zlatko Salaj, direktor Bjelovarskog sajma dodavši kako je zainteresiranih izlagača za Sajam vjenčanja bilo i više nego što su ih mogli smjestiti.
Bjelovar središte Europe
Predsjednik Pčelarskog saveza Bjelovarsko – bilogorske županije Goran Pranjić istaknuo je kako je zahvaljujući pčeli i medu ovih dana Bjelovar postao pčelarsko središte Hrvatske, ali i ovog dijela Europe.
-Svi mi znamo koliko je pčelarenje složena i zahtjevna djelatnost. Svjedoci smo da se klima bespovratno promijenila i da su posljednjih pet godina obilježile blage zime i hladna proljeća. Sve nas to sili da se prilagodimo i usvajamo nova znanja i metode. Moramo i pčele naviknuti na novu situaciju, istaknuo je Pranjić i priznao kako je protekla godina bila izuzetno dobra za pčelare.
-Dodatni optimizam ulijeva i najava skorog donošenja pravilnika o potporama za sektor pčelarstva. Ministarstvo poljoprivrede je aktivno sudjelovalo u tom procesu, a te potpore bit će veliki iskorak za pčelare. To će biti krucijalni poticaj budućim generacijama pčelara, smatra Pranjić.
Predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza Dražen Kocet pohvalio je inicijativu pčelarskih organizacija iz susjednih zemalja za potrebu osnivanja europskog pčelarskog saveza.
Dobra prošla medna godina
-Svjesni smo da ujedinjenim i organiziranim nastupom možemo više postići. Vjerujem da će današnji okrugli stol s tom temom dati pozitivne rezultate, kazao je Kocet otkrivši kako 2023. godina dolazi nove prilike.
-Radit ćemo na tome da se plan sektorskih intervencija još bolje unaprijedi. Kontinent je lani imao dobru bagremovu pašu, najbolju u posljednjih pet godina, no susreli smo se s velikim pomorom pčela uzrokovanih trovanjem, istaknuo je Kocet i dodao kako RH pčelari s ukupno 460 tisuća pčelinjih zajednica dok je u evidenciji pčelara i pčelinjaka upisano ukupno 9 253 pčele.
-U odnosu na prošlu godinu to je određena stagnacija, no u odnosu na posljednjih 10 godina to je značajan rast, kazao je Kocet priznavši kako je pašnog područja sve manje i manje. Motorke i malčeri postali su najveći neprijatelji pčelara. Nadaju se, stoga, potpori Ministarstva u zaštiti selećeg pčelarstva koje je, smatra Kocet naophodno. Isto tako, dotaknuo se prvi čovjek Hrvatskog pčelarskog saveza patvorenog meda i nelojalne konkurencije, ali svoje je izlaganje zaključio riječima kako je uvjeren da pčelarenje ima svijetlu budućnost u RH.
Saborska zastupnica i predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir kazala je kako je puno sjednica u Odboru posvećeno upravo pčelarstvu.
Pojačane inspekcije na terenu
-Moramo znati što se u staklenci nalazi, a to ćemo učiniti tako da se staklenka označi. Ako je mješavina, moraju biti označene države porijekla i postoci. To mora vrijediti za sve države Europske unije. To je jedino i razumno. Zato je naš Odbor tražio više inspekcija na terenu. Na tržištu je puno patvorenog meda koji je nelojalna konkurencija našim domaćim proizvođačima, upozorava Petir koja je otkrila da je čak 44 posto uzoraka meda patvoreno što je pokazao nalaz posljednje inspekcije na terenu.
-Čak 60 posto je meda koji se prodaje uz cestu, bez ikakvih oznaka. To se mora promijeniti. Najvažnije jest da Odbor čvrsto stoji iza pozicije pčelara, a najvažnija mjera koja se mora uvesti je potpora po pčelinjoj zajednici. Ja sam za to stvorila uvjete u Europskom parlamentu kao zastupnica, podsjetila je Petir zaključivši kako je to jedina pravedna naknada koja mora obuhvatiti sve pčelare.
Odšteta za pomor pčela
Na kraju, župan Marko Marušić kao izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora otvorio je 18. Međunarodni pčelarski sajam, 9. Izložbu vina i vinogradarske opreme te 2. Sajam vjenčanja.
-Ovaj sajamski prostor ima potencijal da se na njemu organizira više manifestacija, a ovaj Pčelarski sajam najbolja je potvrda toga. Mi kao županija podupiremo naše pčelare i to na način da kreiramo one potpore koje pčelarima najviše koriste, kazao je Marušić pohvalivši potez države koja je u potpunosti isplatila odštetu pčelarima za pomor pčela koji se dogodio na području BBŽ-a i ostalih okolnih županija.
-Zahvaljujući tome, pčelari su obnovili svoje pčelinje zajednice. To su činjenice i pokazatelj da je naša briga za potrebe pčelara stalna i da ju nastojimo povećavati, zaključio je Marušić naglasivši da pčelari imaju izniman značaj za održivost poljoprivrede i uopće život na zemlji.
Dobijte informaciju odmah, zapratite nas na Facebooku!