Ogorčeni obrtnici Pakraca i Lipika: "Novi zakon o obrtu može uništiti sve dobro što smo stvorili"
kolumnist
komunalije
Vezane vijesti
Novim Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu bit će pogođena brojna mala udruženja. Naime, prijedlogom je predviđeno da budu ugašena sva lokalna udruženja kojih je u Hrvatskoj 120, a umjesto njih da bude formirano 20 županijskih udruženja.
Među pogođenima ovim prijedlogom je i Udruženje obrtnika Pakraca i Lipika, a njihov predsjednik Davor Lepka smatra da je takav prijedlog ukidanja obrtničkih udruženja i osnivanja jednog jedinstvenog na nivou županije nepravedan, nepošten i nikako ne ide na ruku samim obrtnicima.
Rekordan broj obrta
Udruženje obrtnika Pakraca i Lipika, bez obzira na ekonomski nestabilna i teška vremena, iz godine u godinu bilježi porast broja članova. Trenutno ima 210 registriranih obrta što je najveći broj od završetka Domovinskog rata, dok je broj zaposlenih kod obrtnika prešao brojku od 500 ljudi.
- Udruženja obrtnika su u stvari baza i osnova na kojoj su nastale županijske obrtničke komore, a ne obrnuto. Mi danas imamo slučaj da se ukida nešto što je temelj i baza kako bi nastavilo funkcionirati nešto što je nastalo na toj bazi i na tom temelju. To nema nikakve logike - tvrdi Lepka i kao pojašnjenje dodaje:
- Smisao postojanja Udruženja je okupljanje svih obrtnika koji rade na ovom području kako bi bili institucionalno uvezani i kako bi naši članovi ostvarili veliku većinu svojih zahtjeva i interesa što se u praksi i ostvaruje. Preseljenjem u središte županije to bi bilo doslovno onemogućeno zbog raznih razloga, prije svega zbog dislociranosti i udaljenosti od središta županije od koje smo mi udaljeni više od 50 kilometara u jednom smjeru - naglašava Lepka.
Sporan prijenos vlasništva
Obrtnici su posebno nezadovoljni zato što novi prijedlog Zakona predviđa da imovina ugašenih udruženja pripadne novoosnovanom, jedinstvenom županijskom udruženju. Smatraju da je to posebno nepošteno i nepravedno jer, kako ističu, imovina Udruženja nije stečena samo od članarina komorskog doprinosa.
- Dapače, većinom je stvorena zahvaljujući samim obrtnicima koji su uložili i svoj novac i svoje vrijeme, znanje, rad i trud. U našem slučaju imamo primjer obnove Doma obrtnika u Pakracu. Od 2016. do sada je samo u materijal uloženo oko 200.000 kuna. Gotovo sav rad na Domu donirali su majstori i radnici, obrtnici i naši prijatelji, odnosno odrađen je volonterski. Da smo taj majstorski rad plaćali, vjerojatno bi ukupan trošak bio veći za još 200.000 kuna. Zato ta imovina mora ostati u službi nas obrtnika što novim prijedlogom Zakona nikako neće biti slučaj - tvrdi Lepka.
Udruženje je ovaj objekt 2007. godine kupilo od Grada Pakraca za 150 tisuća kuna od čega je 100.000 dala Hrvatska obrtnička komora, a ostalih 50.000 su bila vlastita obrtnička sredstva. Dodatnih oko 30.000 je uloženo u izradu projekte dokumentacije.
- Godinama gradimo i stvaramo to jedno zajedništvo, ulažemo u imovinu, razvijamo i stvaramo veze s ostalim kolegama obrtnicima iz cijele Hrvatske i sad je s ovim prijedlogom zakona opstanak svega toga stavljen pod pitanje.
Isključivo volonterski rad
Naš rad je u potpunosti volonterski već više od pet godina, točnije od 2015. kada samo, zbog novog obračuna raspodjele komorskog doprinosa koji je Udruženju značajno smanjio prihode, morali dati otkaz dotadašnjoj stalno zaposlenoj tajnici. Uvijek smo nastojali poslovati savjesno pa samo na taj način morali racionalizirati poslovanje - kaže Lepka.
Nije samo vlasništvo imovine ono što brine obrtnike koji bi provedbom prijedloga novog zakona imali potencijalnih problema s polaganjem majstorskih ispita. Naime, neki majstorski ispiti su se do sada polagali u Pakracu, konkretno, više od 15 keramičara iz cijele Slavonije je majstorski ispit polagalo ovdje u Pakracu. Među njima i neki obrtnici iz Pakraca i Lipika, a da toga nije bilo, odnosno ako toga u budućnosti ne bude, ispite će morati polagati u nekom drugom, udaljenom gradu.
Pomoć novim obrtima
Lepka ističe i da Udruženje značajno pomaže mladim i novim obrtnicima tako da ih upućuje u ostvarivanje brojnih prava i mjera samozapošljavanja koje nudi Hrvatski zavod za zapošljavanje.
Kroz sudjelovanje na brojnim manifestacijama koje diljem Hrvatske organiziraju prijateljska obrtnička udruženja, Udruženje obrtnika Pakraca i Lipika aktivno pridonosi promociji ovih dvaju gradova, a posljednjih godina su aktivni bili i u humanitarnim radu, kako lokalno tako i u pomoći nastradalim kolegama obrtnicima Banije nakon potresa prije godinu dana.
Pakrački i lipički obrtnici postali su važan segment lokalnih društvenih događanja. Osim sudjelovanja na brojnim manifestacijama u Pakracu i Lipiku, prepoznati su i kao odličan organizator, prije svega mislimo na Grahfest koji se održava u Pakracu, u sklopu sajma Slavonski banovac zahvaljujući kojem Pakrac posjeti više tisuća ljudi.
Grahfest puni smještajne kapacitete
Tih dana budu popunjeni svi smještajni kapaciteti čime direktno pridonose razvoju kontinentalnog turizma. Od toga koristi imaju mnogi obrtnici, prije svega ugostitelji, ali i oni koji se bave pružanjem usluge smještaja. Među njima je i Martina Terranova, vlasnica Ugostiteljskog obrta „Terranova“ koji vodi Hotel Pakrac.
- Rad Udruženja obrtnika Pakraca i Lipika treba gledati prije svega kroz svjetlo zajedništva i volonterskog rada i obrtnici svojim aktivnostima u našim gradovima stvaraju dodatnu vrijednost. Posebno kada govorimo o manifestacijama kao što je Grahfest koja je postala poznata naširoko i koja u naš grad dovede veliki broj posjetitelja iz cijele Hrvatske. Direktne koristi od toga imamo mi koji se bavimo pružanjem ugostiteljskih i turističkih usluga, a konkretno kod nas u hotelu se u te dane traži soba više što ja važno i za poslovanje, ali i za promociju i razvoj turizma. Zato je moj stav da one koji žele raditi, treba pustiti da rade, a kazniti one koji ne žele. Ovdje imamo slučaj da novi zakon na neki način kažnjava one koji žele raditi i koji rade na razvoju sredine u kojoj žive, koji donose pozitivu. Zato se nadam da će naše Udruženje i dalje nastaviti sa svojim uspješnim radom“, rekla je Martina Terranova.
Tradicija duga 200 godina
Opstanak pakračkog i lipičkog udruženja obrtnika važan je i zbog bogate povijesti i višestoljetne obrtničke tradiciji koja je u Pakracu duža od 200 godina. Pakrac je grad čiju su povijest u velikoj mjeri obilježiti obrtnici i obrtništvo. Već se u srednjem vijeku spominje se kao trgovište, a izvjesno je kako je i u doba kada su Osmanlije ovdje vladale zadržao taj status.
Razvoju obrta bitno je doprinijelo i dobivanje kraljevske povlastice godine 1796., koja je omogućavala održavanje četiriju sajmova godišnje.
Mješovitom pakračkom cehu je 1818. godine dodijeljen "Kraljevski privilegium", odnosno temeljni zakon po kojem su se ravnali svi članovi ceha, majstori, kalfe i šegrti. U njemu se nalazi prvi popis pakračkih obrtnika na kojem je upisano 117 obrtnika i različitih obrta: krojači (szaboli) njemački i mađarski, ćurčije, čizmari, postolari (shostari), opančari, lončari, kovači, bravar (spolyar), kazandžije, licitar, stolari (tishlyari), brijači, staklari, sapundžija, sedlar, remenar, pekari, bačvar (pintar), kolar, mesar, sepedžija, zidar, pivar i koksar.
Racionalno poslovanje
Mala udruženja obrtnika kakvo je ovo Pakraca i Lipika su i ranije na svojoj koži osjetili krute zakonske regulative koje su uglavnom više odmagale nego pomagale. Dobar primjer je Obrtnička štedno-kreditna zadruga koja je u Pakracu radila od 1995. do kraja 2008. godine.
Kada bi se s financijske i ekonomske strane išlo u temeljitu i stručnu analizu rada Obrtničke štedno-kreditne zadruge, gotovo sigurno bi se došlo do zaključka da je praktično funkcioniranje ovog obrtničkog udruživanja s ciljem kreditiranja svojih članova, u stvari školski primjer savjesnog, racionalnog, ekonomičnog domaćinskog poslovanja.
Kroz period od gotovo 13 godina rada, Zadruga je imala 442 člana, plasirala je 1108 kredita, a ukupno je kroz kredite plasiran iznos od 12,7 milijuna kuna.
Zadruga je radila sve do 30. studenog 2008. godine kada je zaključena njena likvidacija zbog nemogućnosti usklađenja sa Zakonom o kreditnim Unijama donesenim 2006. godine. Tako se dogodilo da je propisanim Zakonom ugašeno nešto što je u praksi opravdavalo svoj rad. Sve kreditne linije su naplaćene i nije ostalo nikakvih dugovanja.
Pronaći način da opstanemo
Lepka je na kraju, bez obzira na brojne neizvjesnosti, ipak optimističan.
- Kada bi došlo do ovog najavljenog gašenja udruženja, siguran sam da bi našim obrtnicima bila doslovno ubijena bilo kakva volja za daljnjim volontiranjem i nekim zajedničkim radom. U tom slučaju vjerojatno bi došlo do bitnog osipanja obrtnika, a kada bi se to raspalo nakon toliko godina truda i rada, pitanje kada bi se ponovno okupili na ovaj način. Da bi to izbjegli, pokušat ćemo pronaći drugi pravni način da opstanemo, zadržimo pravnu osobnost i nastavimo funkcionirati - zaključuje Lepka.