Fotografija: Snimio: Danijel Soldo/CROPIX (ilustracija)
Galerija
Snimio: Danijel Soldo/CROPIX (ilustracija)

Na daruvarskom području uništeno 500 pčelinjih zajednica: "Koristio se zabranjeni insekticid"

Prisutnost nedozvoljenih insekticida dokazana je samo na dvije parcele istog vlasnika, a četvero neodgovornih poljoprivrednika prošlo je nekažnjeno



DARUVAR – Između 400 i 500 košnica pčela na širem daruvarskom području stradalo je u posljednjih nekoliko dana. Štetu je pretrpjelo 10-ak daruvarskih pčelara - potvrdio nam je Dalibor Jareš, predsjednik Pčelarske udruge Bagrem Daruvar, napominjući kako se pomor pčela poklopio se s cvjetanjem uljane repice. Točan uzrok pomora pčela službeno još ne znaju.

Dalibor Jareš pčelama i proizvodnjom meda bavi se od 2010. godine/Foto: Privatni album
Dalibor Jareš pčelama i proizvodnjom meda bavi se od 2010. godine/Foto: Privatni album

- Vjerujemo da nije riječ o bolestima pčela, već o trovanju. Ovakve stvari ne bi se smjele uopće događati. Žao nam je što se ovakve situacije nisu više pratile na nacionalnoj razini. Možda bi se i pojedini poljoprivrednici onda malo više zabrinuli, kaže Jareš i otkriva nam kako po košnici ima oko 80 tisuća pčela. Sve one izletnice koje su bile vani i skupljale nektar i pelud na paši stradale su. Njih je oko 40 tisuća, dakle polovica košnice.

Uginule pčele sakupljačice

- Sakupljačice su uginule, no dio njih su preživjele i unijele otrovni nektar u košnicu. Mlada gnijezda više nema tko grijati. Ugibaju. Pčelari su tako ostali bez otprilike 80 posto pčela u jednoj košnici. Gubici su ogromni, pitanje je koliko će pčela uopće preživjeti. Ljudi kupuju sredstva za prihranu, kažu da se im legla doslovno smrzavaju, ističe Jareš i dodaje kako je štetu pretrpjelo 10-ak pčelara. I to prvenstveno na području gdje se u blizini nalazila uljana repica.

Jesu li poljoprivrednici prskajući uljanu repicu otrovali pčele/Foto: Vlado Kos/Cropix
Jesu li poljoprivrednici prskajući uljanu repicu otrovali pčele/Foto: Vlado Kos/Cropix

- Najgore su prošli naši pčelari u okolici Maslanjače i Ivanovog Sela. Jedan član naše udruge ima 95 košnica, svih 95 košnica mu je stradalo. Riječ je o starijem čovjeku koji ima 85 godina i koji je gotovo plakao od muke, priznaje Jareš koji dodaje kako su svima njima prihvatljivi gubici od nekih bolesti ili sličnih situacija, no trovanje, odnosno pomor izazvan ljudskim faktorom van je svake pameti, tvrdi.

Uginule pčele/Foto: Ronald Gorsic/CROPIX (Ilustracija)
Uginule pčele/Foto: Ronald Gorsic/CROPIX (Ilustracija)

- Žalosno. Svima su nam puna usta zdravog načina života, govorimo da smo ekološki osviješteni, a zapravo situacija na terenu pokazuje suprotno. Mi u udruzi svima naglašavamo koliko su pčele bitne, idemo u škole, educiramo djecu, a onda se pitamo čemu sve to kada ima doslovno nemarnih ljudi koje za ništa nije briga, ojađen je Jareš kojeg strahovito ljuti što nemaju nikakve poticaje od države.

Nesavjesni poljoprivrednici

Kako kaže, 10 godina slušaju bajke i govore političara koji skupljaju političke poene, a ništa za pčelare ne čine.

O najnovijem pomoru pčela na području Bjelovarsko - bilogorske županije razgovarali smo i s pčelarom Miroslavom Ahacem. On je iz Grbavca pored Grubišnoga Polja, no pčele ima u Daruvaru. Ahacu je uništeno 50 zajednica.

API IMPORT
API IMPORT

Kako nam kaže, tek neke mlade pčele su preživjele, ali veći dio i njih je uginuo. Meda, stoga, ove godine neće biti.

- Na terenu su bile inspekcije, veterinarska koja je svoj posao obavila korektno i poljoprivredna koja ide na korist poljoprivrednicima, ali ne i nama pčelarima iako smo i mi dio poljoprivrede. Sličnih situacija je bilo i prije otprilike 15-ak godina, no poljoprivrednici su naučili da ne smiju prskati ulljanu repicu kada krene cvjetati. S njima više nemamo problema, no zato dolaze drugi poljoprivrednici koji ne poštuju zakonske regulative, pojašnjava Ahac kojega sada, kao i mnoge druge pčelare kojima su pčele uginule, čeka ogroman posao i još veći trošak.

Ništa od meda za ovu godinu

- Ove godine nažalost, samo ćemo imati brige i s onim pčelama koje su preživjele. Moramo ih prihranjivati i liječiti. Bagrem lagano kreće cvasti, a mi možemo samo gledati. Sve su nam to priuštili kolege poljoprivrednici iako su svi prošli edukaciju kako rukovati s pesticidima. Svima je jako dobro objašnjeno da se uljana repica ne prska kada cvjeta, a ako bi to i namjeravali činiti, morali su obavijestiti udruge i prskati kada se pčele umire, predvečer. Ništa od toga nisu ispoštovali. A povrh svega, poljoprivredna inspekcija ih očito štiti, uzeli su uzorke tek s možda dvije parcele na kojima se nalazi uljana repica, pojašnjava Ahac čije pčele su od takvog polja udaljene 300 metara odnosno kilometar.

Miroslav Ahac zbraja štete zbog pomora svojih pčela/Foto: Branka Sobodić
Miroslav Ahac zbraja štete zbog pomora svojih pčela/Foto: Branka Sobodić

Kako bismo doznali i drugu stranu priče, odnosno mišljenje nadležnih veterinarskih i poljoprivrednih inspekcija, poslali smo službeni upit Državnom inspektoratu RH. 

Konkretno smo upitali jesu li nadležni inspektori obavili nadzor, kao i koliko je točno pčela uginulo na području BBŽ-a, odnosno koji broj košnica je stradao, kao i koliki je to broj oštećenih pčelara.

Zanimalo nas je i je li stigao nalaz kojim se može potvrditi da su pčele otrovane zbog prskanja uljane repice koja je u cvatu, kao koje još radnje poduzima veterinarska inspekcija.

Veterinarska i poljoprivredna inspekcija Državnog inspektorata odmah su po zaprimanju informacije obavile inspekcijski nadzor.

Državni inspektorat: "Koristili su se zabranjeni insekticidi"

- Poljoprivredna inspekcija Državnog inspektorata provela je inspekcijski nadzor u dijelu svoje nadležnosti propisane Zakonom o održivoj uporabi pesticida kao i Zakonom o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja.

Laboratorijskom analizom utvrđeno je korištenje insekticida koji nema dozvolu za primjenu u Republici Hrvatskoj, odnosno utvrđeno je da se ne poštuju određene odredbe, a što je kažnjivo. Slijedom navedenog, poljoprivredna inspekcija poduzet će upravne mjere i pokrenuti prekršajni postupak.  

Veterinarska inspekcija obavila je uzorkovanje uginulih pčela na četiri pčelinjaka. Službeni uzorci uginulih pčela za toksikološku analizu poslani su u ovlašteni laboratorij, a rezultati analize još nisu poznati. Ukupno je stradala 221 pčelinja zajednica na pet pčelinjaka.

Nadalje, od strane ovlaštenih veterinarskih organizacija, a uz nadzor veterinarske inspekcije, izvršen je klinički pregled pčelinjih zajednica i uzorkovanje pčela radi isključivanja bolesti pčela kao razloga uginuća pčelinjih zajednica na svih pet pčelinjaka. Nalazom ovlaštenog Laboratorija za bolesti pčela rezultati laboratorijskog pretraživanja na bolesti pčela dali su negativne rezultate, odgovor je koji smo dobili od Državnog inspektorata RH.

Neki prošli bez kazne

Neslužbeno smo doznali kako su uzorci uzeti samo s dvije parcele uljane repice istog vlasnika. Budući da je na tom području šest poljoprivrednika koji imaju uljanu repicu, a za dvojicu od njih zna se da nisu tretirali svoje kulture uljane repice, postavlja se pitanje zašto poljoprivredna inspekcija nije uzela uzorke s preostalih polja četiri poljoprivrednike. Prisutnost nedozvoljenih insekticida dokazana je samo na dvije parcele istog vlasnika što u prijevodu znači kako je četvero neodgovornih ratara prošlo bez ikakvih posljedica. 

Ogorčeni pčelari se pitaju hoće li prvom prilikom isti poljoprivrednici koji kaznu ovoga puta neće niti dobiti, ponovno otrovati pčele. 

Dodajmo kako je broj oštećenih pčelara, samim time i uništenih pčelinjih zajednica, daleko veći od ovog koji prikazuju inspekcije. To je iz razloga, kako nam potvrđuju pčelari, što nisu svi prijavili pomor pčela, a jedan od njih svoje je pčele kamionom vratio u virovitički kraj pa više statistički ne pripada pod BBŽ.

Dobijte informaciju odmah, zapratite nas na Facebooku!