Komemoracija u Lugu: Odana počast za 300-tinjak žrtava poraća
kolumnist
komunalije
Vezane vijesti
Zločini počinjeni u svibnju 1945. godine, nažalost nisu zaobišli ni Bjelovar. Upravo su žrtve Križnog puta bile jedna od najčuvanijih tajni suvremene povijesti, no uspostavom Republike Hrvatske ta tajna javno je obznanjena.
U šumi Lug, u kojoj je danas i održana komemoracija, u ljeto 1992. godine pronađeno je sedam grobnih jama u kojima je otkriveno i izvađeno 228 kostura ljudskih žrtava, a zatim na iste godine u rujnu, na gubilištima u šumi Trnovka, na području Općine Kapela iz tri grobne jame izvađeno je 65 kostura ili ukupno 293 kostura ubijenih Hrvata.
Najviše žrtava je iz Bjelovarsko – bilogorske i Koprivničko – križevačke županije, zatim iz Virovitičko – podravske, Sisačko – moslavačke i Požeško – slavonske. U lipnju 2006. godine u Spomen prostoru Lug završena je zajednička grobnica i time osigurano trajno počivalište žrtvama čiji su posmrtni ostaci, uz dostojan ispraćaj, položeni u grobnicu 28. lipnja 2006. godine.
U lipnju 2006. godine završena je zajednička grobnica i time osigurano trajno počivalište žrtvama čiji su posmrtni ostaci, uz dostojan ispraćaj, položeni u grobnicu 28. lipnja 2006. godine.
- Događaji i značaj ovog mjesta, za mene imaju drugačiju dimenziju. U ljeto 1970. godine upravo u ovoj šumi, moji prijatelji i ja, u obližnjem potoku pronašli korodiranu kopču opasača, kao i jednu ljudsku lubanju. S obzirom na vrijeme u kojemu smo tada živjeli, roditelji su nas dobro ukorili te smo pronađene predmete morali vratiti. Također, zabranili su nam odlazak u Lug jer bi posljedice mogle biti velike, poput njihovog zatvora. Jednom zgodom tu sam našu avanturu prepričao prabaki i od nje sam zapravo prvi put čuo za Križni put, između ostalog kazao je Branko Dončević, tajnik Ogranka Matice hrvatske u Bjelovaru.
U ime Grada Bjelovara, jednog od organizatora današnje komemoracije, okupljenima se obratio gradonačelnik Dario Hrebak.
- Svake godine dolazimo na ovo mjesto i uglavnom čujemo više-manje iste govore. Sjećamo se, izražavamo pijetet i to je dobro. Međutim, ove godine imamo posebnost, a to je da svjedočimo pojedinačnim slučajevima, jer su među nama članovi obitelji žrtava. Također, veseli me što je Grad Bjelovar financijski sudjelovao u snimanju dokumentarnog filma upravo o ovdašnjim žrtvama. Film sam danas pogledao i zbilja me dojmio. Nažalost, zbog epidemioloških razloga nismo mogli prikazati film, međutim uvjeren sam da će upravo taj zapis ostati kao trajno sjećanje na nemile događaje, pored ostalog istaknuo je Hrebak.
Podršku u rasvjetljavanju istine na ove tragične događaje dala je i Bjelovarsko-bilogorska županija, stoga je čast obratiti se okupljenima imao i župan Marko Marušić.
- Danas se prisjećamo teških vremena i nemilih događaja, kada su živote izgubili nevini ljudi koji nikome nisu ništa skrivili. obitelji su ostajala bez najmilijih, koji su bez suda i pravde bili odvedeni i pogubljeni. Njihove obitelji nisu se mogle oprostiti od njih, nije bilo ispraćaja i pokopa jer su tijela žrtava skrivena u brojnim jamama, kojih je nažalost mnogu na području cijele naše županije. Svi ti zločini bili su dobro planirani i organizirani, a o nevinim žrtvama rata nije se smjelo govoriti. Vrijeme čini svoje i o žrtvama se progovorilo. Vrijedni i pošteni ljudi krenuli su u rasvjetljavanje istine te ima se danas svima zahvaljujem, dio je riječi koje je okupljenima uputio župan Marušić.
U svojstvu izaslanika predsjednika Vlade Republike Hrvatske govor je održao državni tajnik Branko Hrg.
-Nisam prvi put ovdje, međutim posebno su me se dojmile dvije riječi, bol i ponos. Kad malo o tome razmišljamo, odajući počast nedužnim ljudima, bol se pojavljuje ponajviše što su to zlo radili ljudi. Zato moramo razmišljati što je to u ljudima da jedni drugima rade zlo. Želio bih da nam s ovakvih mjesta ostane misao da se to nikako više ne bi smjelo nikada raditi, između ostalog kazao je Hrg.
U ime predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića, okupljenima se obratio saborski zastupnik Miro Totgergeli.
- Danas smo imali priliku čuti svjedočanstva, ali jednako tako čuli smo i to da je u zadnjih 20-tak godina za vrijeme naše Republike Hrvatske puno toga napravljeno da se ovakvi zločini ne zaborave. Svi skupa trebamo raditi na tome, da se sve ono o čemu se od Drugog svjetskog rata, pa sve do stvaranja naše domovine, nije smjelo govoriti, napokon izađe na vidjelo. Također, naš zadatak je takve stvari prenositi našim budućim generacijama te na žrtvi tih ljudi gradimo i današnju Republiku Hrvatsku. Također, treba reći i to da za ove zločine nikada i nitko nije odgovarao, a nažalost takvih zločina imamo i iz Domovinskog rata. Naša je obveza i dužnost raditi na tome da pravda bude dosljedna, zaključio je Totgergeli.
Nakon prigodnih obraćanja uslijedila je koncelebrirana sveta misa koju je služio bjelovarsko-križevački biskup mons. Vjekoslav Huzjak, a po završetku uslijedilo je polaganje vijenaca i paljenje svijeća.
