INVAZIJA STRŠLJENA Jednu vrstu ljudi ne razlikuju od ose, a strašno je opasna

"Ima ih posvuda, nema više pravila. Sve je izmaklo kontroli", rekao je lani u srpnju za N1 Ivica Mišin, pčelar iz Tenje kod Osijeka, koji se već 28 godina volonterski bavi uništavanjem gnijezda stršljena i godišnje u prosjeku obavi oko tisuću intervencija.

Novinar N1 nazvao je jučer Mišina i upitao ga je li ove godine situacija jednaka ili gora nego lani.

- Nenormalno je koliko ih sada ima. Svake godine sve ih je više - kaže.

Napominje da je to počelo s dolaskom invazivnih vrsta koje su istisnule autohtone domaće stršljene.

Jedu i ose i pčele

- Sada na našem području imamo stršljena koji je mutant indijskog i našeg, imamo i čistokrvnog indijskog, sitnog i krupnog azijca te japanskog stršljena - nabraja Ivica Mišin i posebno upozorava na tzv. sitnog azijca žutocrne boje jer veličinom i bojom podsjeća na domaću osu.

- Ljudi ih često ne razlikuju pa kad vide sitne azijce misle da su to domaće ose 'tavanuše', a ne stršljeni. Moj je savjet da im ne prilaze, da se drže što dalje i da u njihovoj blizini ne uključuju kosilice, trimere, bušilice, brusilice, motorne pile... sve što stvara buku jer ih to izaziva. Stršljen azijac sitan je, ali jako opasan. Inače je sve to otrovna gamad. Naša autohtona osa zbrisana je skoro s lica zemlje, stršljeni su je uništili. Jedu i ose i pčele - dodaje.

Stršljen, kaže Mišin, ne bira mjesto i ima ga posvuda, bilo u gradu ili na selu. Govori nam i gdje pojedina vrsta najčešće pravi gnijezda.

- Indijski stršljen smješta se na tavane, u pušnice, šupe i sve te pomoćne objekte u dvorištima. Sitni azijac smješta se u rolete, štukature, ukopava se u zidove, obično tamo gdje je spoj zida i prozora. Krupni azijci skrivaju se u 'špiceve' krovova kuća, u duplje drveta i među daske. A mutanti indijskog i našeg stršljena pretežito se zavlače u zemlju, u krtičnjake i tamo si prave gnijezda. Pa kad kosite travu i naiđete kosilicom ili trimerom na njih dogodi se, kao što se mome sinu dogodilo, da ulete u hlače.

Hijerarhija u gnijezdu

Mišin ističe kako stršljeni imaju nevjerojatnu hijerarhiju u gnijezdu.

- Postoje čuvari, čistači i hranitelji. Inteligencija im je takoreći ljudska. Kada dođem na intervenciju obučen u jednodijelni debeli kombinezon od glave do pete, a ne stavim zaštitne naočale nego imam samo zaštitnu mrežicu preko očiju, oni osjete da tamo zračim toplinu pa se zalijeću pravo u lice pokušavajući iz žalca štrcnuti otrov u oči. Ako bi mi uštrcao otrov u oči bilo bi to isto kao da me ubo - tumači.

Jednom kad očisti neki prostor od stršljena, oni se tamo više ne bi trebali vratiti.

- Gnijezdo našpricam peterovalentnim otrovom, skinem ga, stavim u vreću i odvezem. Onda se vratim i još jednom našpricam to mjesto otrovom koji ima karencu devet mjeseci. Svaka kiša, magla, mraz ili jutarnja rosa aktivira taj otrov i stršljen na to mjesto više ne bi trebao doći - ističe Mišin za N1.

25.000 jedinki u jednom gnijezdu

Gnijezda stršljena obično su, kaže, veličine plinske boce.

- Ima i onih veličine kotla za rakiju. U jednom takvom koje sam uklonio u Kopačevu u Baranji bilo je oko 25 tisuća jedinki. Lopatom za snijeg utovarao sam ih u kantu nakon što su uginuli - pojašnjava Mišina kojega zovu sa svih strana ljudi kojima treba ukloniti gnijezda stršljena. U Hrvatskoj, kaže, praktički nema grada u kojemu nije bio tim poslom. Sve radi dobrovoljno i ne traži da mu se plati taj posao, samo troškovi puta ili otrov koji donese sa sobom. A i na tome ne inzistira, nego samo ako mu ljudi žele platiti. Spreman je pomoći svima i dostupan je na broj telefona koji se može naći OVDJE.

Dobijte informaciju odmah, zapratite nas na Facebooku i TikToku!