Inspekcija češlja cijepljenja, moguće i prijave DORH-u! Eksperti: Evo kako spriječiti nered

Cijepljenje preko reda, odlučio je ministar Vili Beroš, proći će dodatnu kontrolu unutar Ministarstva, a svi slučajevi nepravilnosti bit će sankcionirani, prema potrebi i prijavom Državnom odvjetništvu, rekao je za Jutarnji list ministar zdravstva.

Istaknuo je da čekaju izvještaj s Rebra te da će o njemu ovisiti daljnji koraci.

- Osnovano je Povjerenstvo za praćenje i analizu cijepljenja pri Ministarstvu zdravstva, koje će analizirati dostavljena izvješća. Ako ne bude znakova odstupanja od programa cijepljenja, dalje se neće trebati ništa raditi. Ako uočimo neke nepravilnosti, uputit ću zdravstvenu inspekciju Ministarstva zdravstva u KBC Zagreb ili bilo koju drugu ustanovu u kojoj bi eventualno bilo nepravilnosti kako bi se sve pomno istražilo - napominje Beroš.

Povjerenstvo HLK

Na pitanje koji su koraci ako se uoče daljnje nepravilnosti, Beroš pojašnjava da se tada ide prema Hrvatskoj liječničkoj komori, a ako bi se utvrdilo da je bilo nezakonitih radnji, slučaj bi preuzelo Državno odvjetništvo.

Iz Hrvatske liječničke komore poručuju da će se svakako baviti ovom temom te da se povjerenstvo HLK načelno sastaje jednom mjesečno.

- Tema cijepljenja preko reda bit će na dnevnom redu nadležnog povjerenstva HLK-a nakon što Komora službenim putem zaprimi izvješće Zdravstvene inspekcije Ministarstva zdravstva - zaključuju.

Dr. Ćorušić u svojim izjavama poziva se na GDPR. Dodao je da će listu cijepljenih, prema zahtjevu ministra Beroša, poslati u HZJZ kako bi se provjerilo je li se s raspodjelom cjepiva postupalo kako nalažu odredbe Plana cijepljenja. Ćorušić pritom koristi termin "kvota KBC-a".

Veliki interes

Registar ili evidencija cijepljenja baza je osobnih podataka i kao takva je načelno zaštićena GDPR-om jer se radi o osobnim podacima privatnih osoba, građana, i to o zdravstvenim podacima, koji prema GDPR imaju još jaču zaštitu kao posebno osjetljivi podaci, kaže Anamarija Musa, profesorica s katedre upravne znanosti na Pravnom fakultetu, bivša povjerenica za informiranje. - U pravilu, kako je propisano, GDPR pristup takvim podacima mora biti zakonom uređen, odnosno treba postojati pravna osnova za pristup takvim podacima.

U tom smislu, samo je točno određenim osobama dopušten uvid u tu bazu, odnosno njezine dijelove - smatra prof. Musa, ističući kako nema pravne osnove da bi takav registar mogao postati na bilo koji način javan. Sličan je stav iznio i dr. Bernard Kaić na jučerašnjoj presici Stožera. Kaić je rekao da javnost podatke o cijepljenim osobama neće nikada dobiti. - Popis cijepljenih osoba nikada nećete dobiti od nas, kao što ne dajemo podatke iz registra zaraznih bolesti ili registra za HIV - rekao je Kaić.

Registar cijepljenih osoba samo bi hipotetski mogao postati javan, smatra profesorica Musa, ako bi Sabor tako odlučio. - Hipotetski, zakonodavac tj. Hrvatski sabor mogao bi zakonom propisati da je takav registar javan. Tako je, na primjer, propisano da su određeni podaci iz osobnog života i privatne prirode u imovinskim karticama javni za državne dužnosnike jer tu postoji poseban interes - kaže profesorica Musa.

- Međutim, kada se radi o bazi osobnih podataka svih građana, to bi bio presedan čak i uz argumentaciju da se time ostvaruje neobično važan javni interes cijepljenja po prioritetu i kontrolira sustav, organizacija i provedba cijepljenja - govori profesorica Musa. U svakom slučaju, profesorica Musa smatra da bi takav test javnog interesa i proporcionalnosti bio neodrživ.

Mehanizam zaštite

- Pretpostavka je da, ako postoje pravila redoslijeda i prioritiziranja cijepljenja, da postoje i procedure i institucije koje to kontroliraju - kaže prof. Musa te ističe da javnost ipak nije odgovarajući mehanizam zaštite. Ovom stavu nasuprot su i dva stajališta ustavnopravnih stručnjaka koji su pristali govoriti uz uvjet zaštite identiteta.

Jedan smatra da bi Sabor mogao odrediti tijelo, komisiju koja bi uz obavezu poštovanja GDPR-a mogla provjeravati podatke iz registra, dok drugi smatra da bi razni povjerenici, kao povjerenik za zaštitu osobnih podataka ili pučki pravobranitelj, dakle nevladine institucije, mogli meritorno provjeravati krše li se odredbe o Planu cijepljenja.

U tome umnogome vide i najveći problem jer je Plan cijepljenja, koji je odobrio premijer Plenković, sastavljen tako da sadrži nejasne kriterije redoslijeda cijepljenja koji se može različito tumačiti i time opravdavati upadanje u redoslijed cijepljenja. - Kriterij može biti slovo abecede, ali mora biti jasan - jasno opisuje problem s postojećim planom cijepljenja.

Profesorica Musa smatra da kontrola mora biti unutar sustava, kroz Ministarstvo, HZJZ ili druga tijela, ali da se oni mogu kontrolirati kroz javno dostupne statističke podatke u otvorenom formatu, gdje bi se navodili, primjerice, cijepljeni po županijama, po razlozima, po dobi, prioritetnim skupinama i drugi. Uz to, trebali bi biti javni i podaci o nadzorima, od upravnog, inspekcijskog i komorskog pa do pokretanja postupaka u slučajevima nepravilnosti.

Na kraju i sa zviždačima. Profesor ustavnog prava Mato Palić smatra da je sva odgovornost na ministru Berošu, koji mora donijeti takve odredbe da mogućnost arbitrarnog odlučivanja liječnika svede na minimalnu mjeru. Tako bi i oni sami bili zaštićeni od pritisaka i zahtjeva za cijepljenjem. Ministar Beroš je, podsjetimo, nakon što je saznao da je ravnatelj KBC-a Zagreb cijepio i stotinjak ljudi, zatražio očitovanje od svih ustanova, piše Jutarnji list.