Hrvati u pandemiji masovno mijenjali liječnike: "Koliko god puta zvala, nikad se nije javljao..."

Koliko god da je puta nazvala, s druge strane telefonske slušalice nitko se ne bi javljao. Ni u smjeni ujutro, ni u onoj popodne. Ni u ponedjeljak, ni u srijedu. Ipak, zagrebačka umirovljenica, k tome još slabo pokretna, nije se samo tako predavala, piše Jutarnji.hr.

Nemoguća misija

Ako se nitko ne javlja u ordinaciji njezine liječnice opće prakse, poslat će tamo svoju rodbinu pa neka je oni zatraže potrebnu terapiju te ono, još važnije, zamole da joj liječnica stigne u kućni posjet, na što kao slabo pokretna osoba ima zakonsko pravo.

Trebalo bi to biti relativno jednostavno, barem je tako funkcioniralo prije pandemije, no od ožujka 2020. godine umirovljenica iz naše priče nije uspjela ostvariti pravo ni na kontakt s liječnicom ni na kućni posjet. Prilično neobično, posebno s obzirom na činjenicu da je bila riječ o starijoj korisnici s kroničnom bolesti, edemom nogu i problemima s limfom, o čemu je njena obiteljska liječnica bila dobro obaviještena.

"Pa nam se obratila s molbom da joj pomognemo promijeniti liječnika opće prakse", rekli su nam iz Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata.

Njima smo se obratili nakon što smo pri Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje pokušali provjeriti jesu li pacijenti u pandemiji više nego inače koristili svoje pravo da promijene liječnika opće medicine, posebno nakon što je odlazak u liječničku ambulantu za mnoge postao nemoguća misija nakon uvođenja mjera ograničenja, ali i činjenice da su mnogi bolesnici u čekaonicama postali nepoželjni.

Službeni podaci

Statistika koju smo dobili od HZZO-a potvrdila je naše sumnje, iako u Zavodu brojke inzistiraju tumačiti nešto drukčije od novinara ili udruga pacijenata. Prema službenim podacima, naime, u 2021. godini u Hrvatskoj se na promjenu liječnika opće prakse odlučilo čak 200.980 korisnika više nego u pretpandemijskoj 2019. godini, a brojevi počinju rasti već u godini prije, kad je promjenu liječnika zatražilo njih 112 tisuća više.

Da bi se bolje razumjelo o kolikom je povećanju riječ, dovoljno je reći da brojevi iz prošle godine predstavljaju porast od čak 44 posto s obzirom na to da je broj korisnika koji želi promijeniti liječnika s njih 455.350 u 2019. godini narastao na čak 656.330 slučajeva. Dakle, broj korisnika koji je u pandemiji odlučio promijeniti liječnika primarne zdravstvene skrbi veći je gotovo za 50 posto, no u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje tvrde kako se to ne može tumačiti isključivo kao posljedica pandemije.

Odnosno, prema njima, za povećanu statistiku u znatnoj mjeri odgovoran je potres nakon kojega su mnogi korisnici bili primorani promijeniti prebivalište, a što je prema tumačenju Zavodu bio najčešći razlog predaje zahtjeva za promjenom liječnika. Ipak, opis procedure koju prolaze osobe koje zatraže promjenu liječnika sugerira da je ovo tumačenje Zavoda utemeljeno na ograničenom uzorku pa ga stoga treba uzimati s rezervom.

Posebno povjerenstvo

Sve osigurane osobe koje liječnika primarne zdravstvene zaštite hoće promijeniti po isteku najmanje godinu dana od prijave, zahtjev predaju bez navođenja posebnih obrazloženja zašto su se odlučili na promjenu. Za razliku od njih, oni koji se na to odluče u razdoblju kraćem od godinu dana, mogu to napraviti samo uz navođenje posebnih razloga.

Među tim razlozima uglavnom su preseljenje, odnosno promjena prebivališta, promjena zatražena radi upisa svih članova obitelji kod istog liječnika ili narušeni međuljudski odnosi, a o slučajevima potom odlučuje posebno povjerenstvo.

Prema podacima HZZO-a, u konačnici se tek u 25 posto slučajeva o kojima odlučuje povjerenstvo kao razlog promjene navode poremećaji međusobnih odnosa, no kako statistika pritom zanemaruje sve one koji su tu promjenu zatražili mimo ovog tijela, apsolutne bi brojke za sustav primarne zdravstvene skrbi ipak trebale biti zabrinjavajuće te ga natjerati na preispitivanje.

Smije li pandemija biti izgovor da se ordinacije pretvore u administrativna tijela, a fizički dolazak na pregled postane vrsta pred izumiranjem? Jesu li neki od liječnika zapravo iskoristili situaciju kako bi si malo olakšali posao? I hoće li sve to dugoročno dovesti do narušavanja zdravstvene slike građana?

Depresija i ozljeda kralježnice

Da nešto ozbiljno 'ne štima' ukazuje slučaj umirovljenice s početka teksta, ali i još jedne gospođe s područja Zagreba koja je u pandemiji odlučila promijeniti liječnika nakon što od svoje liječnice nije mogla dobiti bolovanje.

Riječ je o pacijentici koja je bolovala od depresije, a u međuvremenu je zadobila i ozljedu kralježnice radi koje je dio vremena provela na bolovanju.

Problem je nastao u trenutku kad je termin za fizikalnu terapiju dobila tek za šest mjeseci, a liječnica primarne zdravstvene zaštite je odlučila vratiti ju na posao, iako je pacijentica smatrala da treba mirovati.

"Riječ je o situaciji koja je specifična za Hrvatsku jer na području EU nema mnogo država u kojima su liste čekanja za pojedine pretrage i terapije tako dugačke. Vani se sigurno ne bi dogodilo da pacijent s ozljedom kralježnice na fizikalnu terapiju treba čekati šest mjeseci, a kamoli da ga se vraća na posao ako nije sposoban za rad", kaže Karačić čija je udruga posredovala kako bi pacijentica uspjela promijeniti svojeg liječnika.

Riječ je o slučaju u kojoj je korisnica liječnika mijenjala prije isteka godine dana od prijave, zbog čega joj je Udruga pomogla pripremiti zahtjev te pružila logističku pomoć u procesu promjene liječnika.

"Pacijenti u ovakvim situacijama s pravom očekuju rješenje o bolovanju, a liječnicima su s druge strane često vezane ruke zbog činjenice da se tako dugo mora čekati na terapiju ili pregled", pojasnila je Karačić čija je udruga u posljednje dvije godine zaprimala mnogo poziva pacijenata koji su tražili pomoć s promjenom liječnika.

Novi tehničar

Pritom je bilo i obrnutih situacija, odnosno promjenu je tražio nezadovoljan liječnik, a ne pacijent, što je situacija koju je doživjela jedna 44-godišnja Zagrepčanka.

Zamolila je biti anonimna jer joj je cijela situacija prilično zakomplicirala zdravstvenu situaciju tijekom pandemije.

Kod svoje liječnice opće prakse bila je prijavljena sedam godina i sve je, kaže, funkcioniralo posve normalno dok usred pandemije, tamo negdje 2020. godine, u ordinaciju nije stigao novi medicinski tehničar.

"Kada se on pojavio, zapriječio mi je put do liječnice. Nije me puštao u ordinaciju, niti sam je više mogla dobiti ni telefonski, što mi je bio velik problem jer sam u ordinaciju morala dolaziti svaka dva tjedna po terapiju", priča naša sugovornica.

Stvar je kulminirala kada je stigla po terapiju, a tehničar ju je obavijestio da je liječnica više ne želi za pacijenticu te da treba naći novog doktora.

"Ne samo to, nego su mi dali terapiju za samo tjedan dana i rekli neka se prijavim u neku drugu ordinaciju. Bila sam u šoku i molila ih da mi objasne što se dogodilo ili barem da mi osiguraju terapiju dok ne uspijem formalno-pravno dovršiti prijavu kod nekog drugog liječnika, jer taj proces traje, ali odbili su me i rekli mi neka više ne dolazim", rekla je naša sugovornica.

Narušeni odnosi

Prijavu kod novog liječnika uspjela je obaviti tek nakon dva tjedna, što znači da je tjedan dana bila bez terapije i bez liječnika.

"Najgore je bilo to što mi nikada nije objašnjeno zašto se sve dogodilo. Smatrala sam da to nije u redu, da ne možeš samo doći jedan dan i pacijentu reći da ima tjedan dana da si nađe novog liječnika. Posebno s obzirom na činjenicu da se sve to događalo u pandemiji, u vrijeme zabrane kretanja, kad su vrijedile propusnice i kad mi je bilo dosta teško naći novog liječnika opće prakse", kaže ova Zagrepčanka koja se zbog postupanja svoje liječnice nikad nije službeno obratila HZZO-u.

Takvim narušenim odnosima između liječnika i pacijenta, koji za posljedicu imaju raskid suradnje, bave se na razini Hrvatske zasebna povjerenstva, a na čelu onog zagrebačkog sjedi doktorica Srebrenka Mesić.

Ona, naravno, nije jedina članica. Uz nju, u povjerenstvu su i jedan pravnik te jedan ekonomist kako u slučajevima odluku ne bi donosio samo jedan čovjek, a Mesić pojašnjava da moraju biti prilično brzi jer se kod narušenih međuljudskih odnosa očekuje brza i pravodobna reakcija.

Liječnici ne primaju pacijente

"Na sreću, većina slučajeva na kraju završi mirenjem", kaže nam Mesić i otkriva da su u pandemiji zabilježeni slučajevi starijih osoba koje su zbog tehničkih nemogućnosti imale problem doći k liječniku te su se zbog toga osjećali zapostavljenima, prepuštenima samima sebi.

"Mnogi su očekivali više, smatrali da su im nedostupna neka prava koja im pripadaju, smatrali su da se liječnici o njima ne brinu u onoj mjeri u kojoj su to očekivali. No, zabilježili smo i određeni broj slučajeva gdje su korisnici mijenjali liječnika, ali nisu uspijevali naći doktora koji bi ih primio, a sve pod izgovorom da kod njega nema mjesta. U takvim situacijama nastupamo mi kao povjerenstvo pa provjerimo je li odbijanje upisa bilo opravdano ili nije. I doista se zna pokazati da bude neopravdanih odbijanja primanja novih pacijenata. Bitno je da se ljudi u takvim slučajevima obrate povjerenstvu jer mi imamo informacije kod kojih liječnika ima mjesta i možemo pomoći korisnicima", kaže Mesić.

Veliki problemi

Prema podacima HZZO-a, zagrebačko povjerenstvo mjesečno u prosjeku zaprimi oko 150 zahtjeva osiguranih osoba za promjenom liječnika, a četvrtina od toga odnosi se na narušene međuljudske odnose.

Iako u HZZO-u inzistiraju da za povećanu statistiku nije odgovorna pandemija, iz Udruge za promicanje prava pacijenata kažu da je i više nego očito da je pandemija primarnu zdravstvenu zaštitu napravila manje dostupnom, a najviše prigovora koje su zaprimali odnosio se na nemogućnost ostvarivanja nekih prava vezanih uz pandemiju, kao što je naknada plaće ili odobravanje statusa izolacije.

"Toga je doista bilo mnogo, a mnoge su situacije na kraju završile promjenom liječnika. Naravno, gdjekad su problem liječnici, a gdjekad pacijenti, no doista ne treba zatvarati oči pred time da je u pandemiji bilo velikih problema u tom sustavu", završava Karačić.

O tome, uostalom, svjedoče i službene brojke. Koje bi svakako trebalo nastaviti pratiti i u bližoj budućnosti, piše Jutarnji.hr.