Hrebak: "Zatvorit ćemo promet u centru Bjelovara i napraviti trg ispred Gradske uprave"
kolumnist
komunalije
Vezane vijesti
Dario Hrebak na čelu Bjelovara nalazi se već pet i pol godina, a za to vrijeme započeo je i završio brojne projekte. Kako i sam kaže, Bjelovar je već četiri, pet godina među prvih 10 posto hrvatskih gradova po povlačenju sredstava iz EU fondova, a na tom tragu, dodaje, i dalje želi ostati.
Kraj prosinca pravo je vrijeme za napraviti rezime svega učinjenog u posljednjih godinu dana, ali i provjeriti što se sve planira raditi u nadolazećoj godini. Također, razgovarali smo i o projektima koji su predstavljeni prije godinu i više dana, a njihova realizacija još uvijek nije krenula, poput izgradnje nove zgrade Državnog arhiva ili dolaska Francka u Bjelovar. Nadalje, gradonačelnik Hrebak prokomentirao je nadolazeće izbore za mjesne odobre, kao i odnos s bivšim županom Damirom Bajsom.
Proračun za 2023. godinu najveći je u povijesti grada. Već ste najavili da planirate nekoliko kapitalnih projekta, poput izgradnje studentskog doma, obnove Sokolane i starog zatvora, završetak sortirnice i kompostane. Međutim, kako ocjenjujete godinu na izmaku i koji su to krucijalni projekti u njoj realizirali?
- Ova godina bila je izuzetno teška i izazovna, prvenstveno jer smo izašli iz covid krize, a potom su se ukrajinsko-ruski odnosi reflektirali na nas. Luduju cijene materijala, osjeti se određena nestabilnost i teško je procijeniti što će se događati za mjesec dana, a kamoli za nekoliko mjeseci. U svemu tome uspjeli smo jako puno toga napraviti, poput aglomeracije, koja je zahtijevala ogroman angažman. Svakako treba izdvojiti izgradnju dvaju stadiona, započeli smo uređenje korza, a tu je i početak gradnje zadnjih 12 kilometara brze ceste do Bjelovara, koju čekamo 20 godina.
Aglomeracija, barem onaj dio koji građani vide, je gotova. Osim poboljšanja vodnokomunalne infrastrukture, u sklopu ovog projekta obnovljeno je i dosta cesta po gradu, ali ipak jedna još uvijek nije. To je naravno ona kroz Gudovac. Kada će ti radovi završiti?
- Taj projekt vode Hrvatske ceste i svaka im čast na tome. Radovi su vrijedni 20 milijuna kuna, a usporedbe radi, mi za održavanje svih gradskih cesta godišnje na raspolaganju imamo 15 milijuna kuna. Građani su s pravom nezadovoljni, međutim kada dobiju novu cestu vrlo brzo će zaboraviti ove porođajne muke. Vjerujem da će to biti krajem travnja, najkasnije početkom svibnja. Tada će biti puštena i kanalizacija za taj dio grada, kao i za Ždralove, Tijardovićevu i ostale ulice, čije spajanje ovisi upravo o Gudovcu.
Izvori financiranja
Kad smo već kod Gudovca, kako ste zadovoljni radom Bjelovarskog sajma?
- Jako sam zadovoljan. Razgovarao sam s direktorom prije nekoliko dana te mi je rekao da je Sajam po prvi puta na nuli. Sada imamo sve pretpostavke da se Sajam počne razvijati, zarađivati i u konačnici ulagati zarađeni novaci. Dugo se nije ništa ulagalo i sada smo na dobrom putu da i taj segment riješimo.
O kojim točno ulaganjima je riječ?
- Stalno ćemo nešto raditi na Sajmu. Župan traži izvore financiranja, mi također gledamo gradske komponentne za investicije, poput dogrijavanja s toplom vodom iz bušotine u Korenovu. Naime, Sajam ima strašno puno potencijala koji nije u potpunosti iskorišten. Poslovni prostori su nam potrošeni, dvorane prokišnjavaju. Upravo prva stvar koju trebamo raditi je promijeniti krovne konstrukcije i postaviti solare na njih. Ministarstvo je najavilo financirati izmjenu krovišta, ali to je riječ o samo jednoj hali, a imamo ih jako puno.
Bušotina u Velikom Korenovu
Dotaknuli ste se bušotine u Velikom Korenovu. Na istom prostoru najavljena je i izgradnja poslovne zone. U kojoj su fazi ta dva projekta?
- Riječ je o projektima koji će promijeniti sliku Bjelovara u idućih 50 godina. Naime, dobili smo 80 hektara državnog zemljišta i već imamo jako puno investitora koji se raspituju, jer su čuli da brza cesta dolazi u srce te zone. Siguran sam da u ovoj zoni može raditi tisuću do dvije tisuće ljudi. Projekt izgradnje poslovne zone vrijedan je 20 milijuna kuna, a drugi projekt, bušotina, stoji 25 milijuna kuna. Znamo da imamo toplu vodu na dubini od 1500 metara čija temperatura iznosi oko 70 stupnjeva. Upravo s tom vodom grijat ćemo sve te hale, a koristit će se i za stakleničku proizvodnju. Sredinom iduće godine kreću bušenja, a projekt bi trebao biti gotov u idućih godinu dana. Također, u Korenovu planiramo i gradnju bjelovarskih toplica. Taj projekt vrijedan je sad već oko 300 milijuna kuna, jer cijene luduju.
Zadržimo se još malo na geotermalnoj energiji. Spominjali ste mogućnost gradnje bušotina i po drugim dijelovima grada. Koji su to dijelovi i je li se već nešto konkretno radilo po tom pitanju?
- Naručili smo studiju Geotehničkog fakulteta koja bi trebala istražiti geotermalni potencijal cijelog grada, s ciljem da pronađemo još pet lokacija gdje bismo napravili bušotine, koje bi mogle grijati 70 do 80 posto grada, uključujući i građane. Mislim da je to smjer u kojem trebamo ići idućih 10 godina, neovisno o tome tko bio gradonačelnik, jer Bjelovar ima potencijala postati prvi hrvatski grad potpuno energetski neovisan. Ako gledamo količinu obnovljivih izvora koje već imamo, poput bioplinskih postrojenja, solarnih elektrana i elektrane Ciglena, mi smo već sada na jednoj trećini energije koje Bjelovar zahtjeva, a s novim bušotinama i solarima na javnim institucijama mogli bismo grijati cijeli grad. Lokacija koja nam itekako golica maštu je prostor oko stadiona. Naime, u krugu od 800 metara nalaze se strašni potrošači, poput bjelovarske bolnice, srednjoškolskog centra, dva najveća gradska naselja s velikim zgradama, đački dom, dom umirovljenika. Kod geotermalne energije praktički je neisplativo dovoditi cijev do svake kuće, međutim graditi ih do velikih potrošača, veliki je plus, stoga bi bušotina na stadionu bila pun pogodak.
Često ističete da imate spremne projekte u vrijednosti 1,2 milijardu kuna. Jedan od njih je i nova zgrada Državnog arhiva. Taj projekt predstavili ste početkom ove godine, međutim gradnja nije počela. Gdje je zapelo?
- Napravili smo projektnu dokumentaciju u rekordnom roku, platili smo izvedbeni projekt i sve predali Ministarstvu. Projekt je odobren, a sredstva su osigurana. Sada je na potezu Ministarstvo da raspiše natječaj i izabere izvođača radova.
Projekt nove tržnice
Hoće li to biti gotovo do 2025. godine, kada Arhiv mora izaći iz Biskupije?
- Hoće sigurno. Nama je još prije godinu dana najavljeno da se ide u traženje izvođača radova, međutim ja protiv sporosti države ne mogu ništa, ali vjerujem da će sve biti gotovo na vrijeme.
Što je s projektima nove tržnice i podzemne garaže?
- I ti projekti su također spremni. Nova direktorica Komunalca dobila je zadatak da pronađe izvore financiranja i nadam se da će to biti uskoro. Možda to financiranje čak bude i kroz ITU mehanizam, vidjet ćemo. Ti projekti također ulaze u grupu ovih čija vrijednost iznosi 1,2 milijarde kuna.
U kampanji za lokalne izbore spominjalo se da Franck planira preseliti svoju proizvodnju u Bjelovar. Ima li kakvih novosti po tom pitanju?
- Stalno smo u kontaktu s njima, ali zbog ozbiljnosti cijele investicije i korektnosti prema njima nemam namjeru to komentirati. U svakom slučaju nije se puno toga promijenilo od onoga što je sam vlasnik rekao, a to je da želi u Bjelovaru napraviti veliku investiciju.
Zanimljivo, ta informacija plasirana je u srcu izborne kampanje, a sada kažete da zbog korektnosti ne želite ulaziti u detalje. Kako to komentirate?
- U zadnjih godinu i pol dana imali smo tri ili četiri nova sastanka. Mislim da već to dovoljno govori da se po tom pitanju radi. Međutim, stvarno ne bih ulazio u detalje. Ono što je meni najvažnije je to da je Grad napravio sve što je investitor od nas tražio. Također, nemamo naznaka da se od te investicije odustalo, dapače, na tome se intenzivno radi, samo trebamo biti strpljivi. Mislim da ljudi u Francku čekaju neke povoljne europske fondove i da je to razlog zašto stvari "kasne". Naravno da žele izvući benefit za svoju kompaniju, što je apsolutno razumljivo, a Bjelovar ima puno strpljenja i vremena za čekanje.
Rješenje za teretni promet
Bjelovar i ove godine ima klizalište u središtu grada pa je taj dio ponovno zatvoren za promet. Dojam je da su se građani lani više bunili zbog toga. Znači li to da su se već naviknuli na takvu prometnu regulaciju i što je s prometnom studijom koja za cilj upravo ima zatvoriti promet u centru gradu? Je li se odustalo od te ideje?
- Nije se odustalo od toga i to je prirodna stvar koja će doći. Slažem se da je lani pritisak bio strašan, međutim sada to nije slučaj. Te ulice još uvijek nećemo zatvarati, iako smatram da Bjelovar treba imati trg. Znamo kad će doći to vrijeme i kada nitko neće raditi problem oko toga. To će se dogoditi dolaskom brze ceste do Bjelovara. Naime, već iduće godine radimo strateški projekt, odnosno izlaz na istočnu obilaznicu. Radit ćemo most, izlaz i pristupne ceste prema najvećim bjelovarskim tvrtkama u industrijskoj zoni. Prema našem izračunu kroz centar Bjelovara dnevno prolazi 150 šlepera, a kad dođe brza cesta i napravimo izlaz, riješili smo teretni promet u gradu. Nadalje, kad napravimo novu tržnicu i novi parking, kompletna državna cesta kroz središte Bjelovara bit će oslobođena i tek tada ćemo moći zatvoriti promet u centru grada. To je izvedivo, samo se moramo strpjeti. U konačnici, to nije moja ideja, nego Prometnog fakulteta, koju držim za jako dobru.
Gdje će se točno nalaziti budući trg?
- Tamo gdje i treba biti, ispred Gradske uprave. Mi smo jedan od rijetkih hrvatskih gradova koji nema trg i vrijeme je da se to promjeni. Tim više što smo ga nekada imali, ali smo ga vremenom izgubili, jer je netko odlučio da kroz centar grada trebaju prometovati vozila.
Godinu će otvoriti izbori za mjesne odbore. Ti izbori najnezanimljiviji su građanima, što dokazuje mala izlaznost, kao i činjenica da su svega četiri stranke predložile svoje liste, uz pokoju nezavisnu. HSLS jedini ima kandidate u svih 38 mjesnih odbora, međutim mnogi vas prozivaju da se na tim listama nalaze bivši članovi HDZ-a, Bajsove koalicije, kao i ostalih stranaka. Kako to komentirate?
- Na HSLS-ovim listama nalaze se jako dobri, časni i pošteni ljudi koji su pokazali rezultate u svojim mjesnim odborima. Ne zanima me u kojim su strankama prije bili, već me zanima da oni s nama žele razvijati naš grad. Pokazali su se kao uspješni i dobri predsjednici mjesnih odbora i bio bih glup političar da ih ne primim i ne dam šansu. Doista nas nije briga tko je bio u HDZ-u, SDP-u ili bilo kojoj drugoj stranci. Ovo je lokalna politika u kojoj tražimo sposobne ljude, kojih ima u svim strankama. Moj cilj je okupiti najsposobnije iz svih stranka, čak i da ne uđu u HSLS. To se može vidjeti i po direktorima poduzeća, ravnateljima ustanova, pročelnicima. Od 20, 30 ljudi koji upravljaju ovim gradom, možda dvoje ili troje ima ih iskaznicu HSLS-a. Dakle, naš cilj je okupiti najsposobnije ljude.
Uredu, ti ljudi možda nemaju iskaznice HSLS, ali dobar dio njih redovito nalazi se na listama HSLS.
- Što je loše da netko nezavisan ili član druge stranke bude na listi HSLS-a. To je mijenjane starog načina shvaćanja politike i političkog ključa. Nema političkog ključa kod nas i nema kvota. Bitno nam je samo da ljudi znaju raditi svoj posao, da imaju ideje i da nam se žele pridružiti.
"Nisam zlopamtilo"
Za kraj, na pretposljednjoj sjednici Gradskog vijeća dogodila se zanimljiva situacija. Poznato je da vi i bivši župan Damir Bajs ranije niste imali najbolji odnos, međutim ovog puta to nije tako izgledalo? Po gradskim kuloarima počelo se pričati i o mogućoj suradnji? Ima li tu istine?
- Je li to zato što ga nisam izvrijeđao ili zato što on nije mene vrijeđao?
Ne, nego prvi put nije bilo povišenih tonova.
- Zato što su bila normalna pitanja. To nitko ne komentira. Pitanja su bila vezana za cijenu plina u gradskim školama te dugovanja elektrane u Cigleni. To su korektna pitanja i je li bi ga zbog toga trebao vrijeđati? Ne, vrata mog ureda otvorena su za sve ljude dobre volje koji žele suradnju. Gospodinu Bajsu mogao bih puno toga zamjeriti, a vjerojatno i on meni. Međutim, kud nas to vodi. Nisam osoba koja je zlopamtilo, koja nema širinu i smatram se uključivim, a takav ću biti i ubuduće. Moja ruka je pružena svima i HDZ-u i SDP-u i Bajsu, a tko god dobro uzvrati, nema razloga za političku svađu. Bjelovar je u ovom trenutku u velikoj ekspanziji. Milijardu i dvjesto milijuna kuna vrijednih projekata je ogromna stvar za naš grad, međutim trebat će puno strpljenja i puno podrške da sve to realiziramo. Na primjer, za projekt toplica tražim političku podršku svih stranaka u Gradskom vijeću, jer taj projekt nadilazi i HSLS i HDZ kao koalicijske partnere.
Znači li to da Bajs do sada nije postavljao normalna i korektna pitanja?
- Najviše me uzruja kad se postavljaju pitanja vezana uz zaduženost Grada, koja praktički ne postoji, a s druge strane postavlja ih osoba koja je zadužila Županiju. Tada moram reagirati žustro. Ovo su bila konstruktivna pitanja. Ne vidim ništa loše što su se tenzije smirile. To je dobro za naše građane, jer nije dobro da dva saborska zastupnika ne funkcioniraju i ne mogu pronaći zajednički jezik na nekim temama. Kao što imam odličnu suradnju sa županom, tako nemam problem o ozbiljnijim temama razgovarati s nekim drugim ljudima iz političkog života našeg grada.
Dobijete informaciju odmah, zapratite nas na Facebooku!