

Foto: Martina Čapo












Drama u V. Trojstvu: Dok divljač uništava polja, mještani, lovci i načelnik međusobno se prozivaju
Dio poljoprivrednika smatra da je nužno povećati odstrjel, dok lovci upozoravaju kako rade sve što je u njihovoj moći. Ujedno ih ljuti što ih se proziva kao neradnike. Evo cijele priče koja traje već mjesecima...
VELIKO TROJSTVO – Ako ne muče muku s vremenskim nepogodama poput suše, poplava ili tuče, poljoprivrednici iz Velikog Trojstva bore se s divljači koja im kroz cijelu sezonu uništava ratarske kulture. Većinom su to divlje svinje kojima je najzanimljiviji kukuruz, ali stradaju i ostale kulture.
Matej Bodo jedan je od mladih poljoprivrednika koji ima posađeno oko 27 rali kukuruza, a sve njegove njive ograđene su električnim pastirima. Unatoč tome, šteta od divljih svinja koje potrgaju pastire i uništavaju usjeve, ogromna je, kaže nam.
- Imamo volju, znanje i strojeve tako da smo odlučili probati zaštititi svoje ratarske površine pastirima. Prije tri godine od 13 jutara suncokreta ništa nam nije ostalo. Osim divljih svinja, dolaze i jeleni, pojašnjava mladi poljoprivrednik i dodaje kako im je Lovačka udruga Veliko Trojstvo nabavila pastire, žice, izolatore i solarne ploče.
- Rečeno nam je da sve ogradimo i da garantiraju da neće biti više problema s divljači. Uz postavljanje pastira dobili smo dodatni posao jer je prostor oko žice potrebno stalno malčirati, prskati i svakodnevno obilaziti. A divlje svinje su toliko inteligentne da žicu potrgaju i opet uđu na polje. Bude ih desetak, a onda imamo problem jer ih ne možemo potjerati više van. To moraju raditi lovci, većinom sa psima. Prošli petak zvao sam udrugu da dođu istjerati svinje koje su ušle u kukuruz, nisu došli. Kažu da nemaju dosta ljudi, priča Bodo i dodaje kako je najviše divljači oko Vrbice i Dominkovice. Nemalo puta svjedočio je, kaže, kako divlje svinje ulaze ljudima sve do njihovih dvorišta.
"Neka ti divlje svinje istjera odvjetnik"
- Jedino rješenje je povećani odstrjel divljači, da se broj divljih svinja svede na neki minimum, no naša Lovačka udruga se s time ne slaže. Oni tvrde da rade svoj posao dobro i da nisu više ništa dužni, da je to to. Pričao sam s predsjednikom društva Jožom Antolićem prije desetak dana, on je mene pitao što da radi, rekao mi je da je povećan odstrjel i da su lovci na terenu. I to je istina, ali problem je u tome što obično idu na one dijelove koji nisu najkritičniji, dok ondje gdje je najkritičnije, tu naš lovac ne ulazi, ističe Bodo.
Problem s divljim svinjama na usjevima ima i obitelj Brkić koja obrađuje oko 20 jutara zemlje.
- Sve je ograđeno pastirima i svejedno su nam štete ogromne. Zovemo nakon toga predsjednika Lovačke udruge Josipa Antolića, a on nekada pošalje nekoga, drugi put ne. Nedavno su bili odstrijelili su šest divljih svinja. Drugi put nakon toga Antolić je bio drzak i bezobrazan kada sam ga zvao pa mi je odgovorio: "Neka ti divlje svinje istjera odvjetnik kojega si zvao". Kako da drugačije istjeram pravdu nego putem odvjetnika? Već sam imao jedan sud s Lovačkom udrugom, sve je trajalo pet godina i na kraju nam je isplaćena odšteta, pričaju nam Mirjana i Zdravko Brkić. Obitelj je to koja živi od poljoprivrede i koja ističe da nikada nije bilo ovako puno divljači i šteta na usjevima.
Broj divljači utrostručen
Ivica Pirin još je jedan veliki poljoprivrednik koji obrađuje oko 20 hektara zemlje.
- Od toga je 6 hektara kukuruz, oko 6-7 hektara pšenica, a ostalo su livade, zob i ostale kulture. Imam i 10 konja zbog kojih trebamo proizvesti hranu. Prošle godine su mi jednu ral zobi divlje svinje do temelja uništile u roku od tjedan dana. Godinama imam problema i stalno upozoravam lovce da je nužno smanjiti broj divljači. Umjesto toga, broj divljih svinja se utrostručio, tvrdi Pirin i dodaje kako lovci rade odstrjel, ali po njegovom mišljenju - nedovoljno.
Usporedio je velikopisaničko i područje Kapele s Velikim Trojstvom i dodao kako ondje poljoprivrednici nemaju ni izbliza ovako veliki problema s divljači.
- Prije nekoliko dana osam jelena došlo mi je 200 metara od kuće. Nevjerojatno! Imam i postavljene topove u polju kukuruza, svake minute ispali se hitac, no divlje svinje to više uopće ne ometa, priča Pirin i pokazuje nam potpuno uništeno polje.
Cijelu ovu situaciju komentirao je i načelnik Marko Kutanjac.
- Poljoprivrednici me redovito zovu i žale se na probleme koje im uzrokuje divljač. Žale se na Lovačku udrugu i vodstvo koje nema sluha. Stoga sam prije dva mjeseca sazvao sastanak na koji sam pozvao lovce i poljoprivrednike. Predložili smo niz rješenja, ponudili financijsku pomoć oko nabavke hrane za divljač, spremni smo stimulirati lovce da se pojača odstrjel, predložili da se kontaktira firma koja se bavi odvozom lešina ako je to problem nakon odstrjela… Na sastanku su bili predsjednik LU Josip Antolić i lovnik Mateo Cvek, koji mogu to i potvrditi. Nakon tog sastanka rekli smo da ćemo im dati vremena, neka vide što je najbolje rješenje, ali nismo nikakav odgovor dobili. Sada se prepucavamo preko medija. Vjerujem da je i gospodinu Antoliću dosta svega, no ljudima je dosta da se arogantno ponaša prema njima jer se muče i pošteno rade svoj posao.
- Nećemo reći da lovačka udruga ništa ne radi, moram pohvaliti mlade lovce koji žele pomoći našim poljoprivrednicima, ali gospodin Antolić se oglušuje na sve to. Ja ću sazvati ako treba novi sastanak, jer smo spremni pomoći i s 50.000 eura ako je to potrebno, ali moramo krenuti rješavati probleme. Ako treba uključiti i Ministarstvo poljoprivrede, upozorava načelnik Kutanjac.
----------------------
Lovačka udruga:
"Načelnik ne pokazuje spremnost na suradnju"
O svemu smo dobili priopćenje iz LU Veliko Trojstvo:
- Povodom javno iznesenih optužbi i radi pojašnjenja situacije s pojavom divljači na području općine, Lovačka udruga Veliko Trojstvo dužna je reagirati i iznijeti činjenice kako bi se spriječilo širenje neistina i nepravedno stigmatiziranje naših članova.
Ustav i Zakon o lovstvu jasno propisuju da je divljač dobro od interesa Republike Hrvatske, a ne privatno vlasništvo lovaca niti Lovačkih udruga. Upravljanje divljači provodi se u ime države, pod strogim zakonskim okvirom i nadzorom Ministarstva. Prebacivanje odgovornosti isključivo na lovce ne samo da je netočno, već i opasno, jer zanemaruje odgovornost institucija koje kroje politiku upravljanja prirodnim resursima.
Stanje na terenu
L. U. Veliko Trojstvo okružena je s dva državna lovišta Bjelovarska Bilogora i Đurđevačka Bilogora, koja su izrazito šumska. Budući da u proljeće, ljeto i jesen u šumi nema dovoljno hrane (žir, bukvica), divljač se spušta u polja i traži hranu. U jesen se vraća u šumu. Zbog toga poljoprivrednici imaju problem sa zaštitom poljoprivrednih usjeva (kukuruz, pšenica, suncokret, uljana repica), ali i s oštećivanjem imovine (električni pastiri, izolatori, žica, akumulatori, solarni paneli) koji su u vlasništvu lovačke udruge. Poljoprivrednici ograđuju svoje parcele električnim pastirima i na taj način štite usjeve. Ipak, unatoč brojnim postavljenim pastirima, divlje svinje povremeno probiju obranu i dođu do hrane. U tim slučajevima lovci brzo reagiraju na pozive poljoprivrednika te divljač rastjeruju ili izvrše odstrjel.
Naše aktivnosti
Na terenu nismo pasivni promatrači, već aktivni sudionici u prevenciji šteta: poljoprivrednicima su podijeljeni električni pastiri i repelenti, organizirana su dežurstva u okviru raspoloživih kapaciteta. Svaki lovac zna da čekanje na divljač mora biti organizirano, evidentirano i u skladu sa zakonom. To nije 'zabrana' dežurstava, nego odgovorno postupanje koje sprječava ozljede i kaos na čekama. Bez prihoda od komercijalnog lova ne bismo imali sredstva za hranu za divljač, remize, solišta, čeke i ostalu infrastrukturu. Svi prihodi uredno su dokumentirani, a naša ulaganja u lovište vidljiva su svima koji žele vidjeti istinu.
Problem s lokalnom samoupravom
Nažalost, načelnik općine nije pokazao spremnost na suradnju, ne dokumentira ono što bi trebao, niti se uključuje u zaštitu poljoprivrede. Umjesto toga, pridružuje se istomišljenicima, dok je udruga svake godine ulagala u kupnju novih pastira kojih ima 170 komada podijeljenih poljoprivrednicima, zahvaljujući čemu su štete na području općine minimalne. Poljoprivrednici ograđuju svoje parcele električnim pastirima koji su jedino učinkovito sredstvo zaštite slučaju da divljač probije pastir lovci na dojavu poljoprivrednika izlaze i rastjeruju divljač iz poljoprivrednih usjeva. Svaki dan lovci istjeruju divljač iz poljoprivrednih usjeva, što je vidljivo prema dokumentaciji koju moraju voditi prema zakonu o lovstvu. Do sada u zadnja tri mjeseca lovne godine odstrijeljeno je 60 komada divljih svinja, što je značajno povećanje prema L.G.O. koja propisuje odstrjel na godišnjoj osnovi 42 komada. O tome kako govori načelnik i njegovi istomišljenici da lovci ništa ne rade, žalosno je da načelnik govori o šteti od 50% kod svih poljoprivrednika što je notorna laž, već se odnosi na jedan do dva poljoprivrednika koji ne žele zaštititi svoje usjeve već prozivaju Lovačku udrugu, iako su obavezni štititi svoje poljoprivredne usjeve.
Štete su minimalne, što se može vidjeti obilaskom poljoprivrednih površina cijele općine, čije su parcele većinom pod pašnjacima.
Osobni interesi
Nažalost, načelnik iznosi samo laži o L. U. iz osobnog interesa, kako bi prikrio svoje neznanje u vođenju općine, na štetu mještana i lovaca. Načelnik nije dao ni centa za poljoprivredu i ratarstvo i ne želi se realno suočiti s lovcima, već samo upućuje kritike bez osnove preko medija.
Nažalost, spominje se i lovni turizam u kontekstu interesa lovaca, koji na taj način promoviraju općinu u okvirima Republike Hrvatske i susjednih zemalja, a sva sredstva ulažu u zaštitu poljoprivredne proizvodnje i u obaveze L. U., koje proizlaze iz Zakona o lovstvu.
Lovci L. U. Veliko Trojstvo društveno su odgovorne osobe koje svojim političkim, gospodarskim i zdravstvenim radom pridonose lokalnoj i regionalnoj zajednici, te razvoju grada i županije. Zahvaljujemo poljoprivrednicima s područja općine, kao i mladim lovcima koji se uključuju u rad L. U. na volonterskoj osnovi, iz ljubavi prema prirodi za razliku od pojedinaca koji primaju veliku plaću, a ne rješavaju probleme.
Nećemo šutjeti dok se pošteni ljudi, koji volontiraju, ulažu vlastiti trud, gorivo, opremu i vrijeme, javno blate zbog problema koji su daleko širi od jedne udruge. Divljač ne poznaje administrativne granice niti čita novinske optužbe. Tko misli da će rješenje naći napadanjem lovaca, vara se.
Pozivamo sve odgovorne strane - poljoprivrednike, Općinu, Županiju, Ministarstvo, medije i širu javnost da sjednemo za stol i donesemo konkretne, zakonski provedive mjere. Sve drugo je jeftin populizam na tuđi račun",
stoji u priopćenju koje potpisuje Izvršni odbor Lovačke udruge Veliko Trojstvo.
----------------------
Lovnik Cvek:
"Odstrijeljeno je više od 60 divljih svinja"
Lovnik Mateo Cvek, koji tvrdi kako nije pisao ovo priopćenje, rekao nam je da je istina da ima šteta, ali i da lovci čine sve da ih smanje.
- Stvarno radimo. Svaka dva dana istjerujemo divljač iz polja kukuruza, a često se dogodi da je divljač toliko blizu kućama da ne smijemo ni pucati jer su na manje od 100 metara, kazao je Cvek kojega smo pitali i o sastanku od prije dva mjeseca.
- Po tom pitanju, ukazali smo lovcima na povećani odstrjel do kojega je i došlo. Ima učinka, od 1. travnja odstrijeljeno je više od 60 divljih svinja. Zna se dogoditi da nas nema dosta pa zovemo i lovce iz drugih društava, a od 20. srpnja do danas u istjerivanju stradala su nam i tri psa. Među njima i moj pas, priča Cvek i dodaje kako su to sve troškovi lovačkih udruga.
Cvek je komentirao i istjerivanje kod Brkića te njegovo kontaktiranje odvjetnika kojemu se žalio na lovce.
- U subotu sam istjerivao divljač kod Brkića. Šteta kod njega nastala je još prije prvog istjerivanja kada smo odstrijelili četiri komada divljači. Znači, u zadnjih mjesec kod njega smo istjerali tek dvije srne, pojašnjava Cvek i upozorava da srneću divljač sada ni ne smiju dirati.
----------------------------------
Predsjednik Lovačke udruge:
"Ne dam da za nas govore da ne radimo ništa"
Josip Antolić, predsjednik Lovačke udruge Veliko Trojstvo komentirao je optužbe na svoj račun u kojem ga se optužuje za aroganciju rekavši kako je sve prenapuhano.
- Većina ljudi i poljoprivrednika je zadovoljno radom lovaca. Žali se tek nekolicina. Jasno je da ima šteta i divljači jer je to velik prostor. No, naši lovci stvarno mukotrpno rade. Reći ću vam iskreno. Ja sam smirena i korektna osoba koja iza sebe ima povijest predsjednika županijskog lovačkog saveza u tri mandata, predsjednika Lovačke udruge Veliko Trojstvo neprekidno 45 godina tako da iskustva imam na svim nivoima. Bio sam član izvršnog odbora nacionalnog lovačkog saveza u tri mandata itd. A krenulo je sve tako što je Općina imala ugovor s nekom drugom firmom za program zaštite divljači što mora imati svaka lokalna zajednica. Konkretno, u 100 metara pojasa od kuća lovci ne smiju pucati, taj dio rješava općina putem tvrtki koje imaju status lovoovlaštenika za taj uzak pojas. Općina to plaća i to 6.000 eura. Pitao sam načelnika zašto za taj dio ne angažira nas jer mi lovci ionako taj novac dajemo našim poljoprivrednicima, a načelnik mi je na to rekao da neće mijenjati firmu jer "mi ništa ne radimo". To je baš degutantno od njega. Rekao sam mu: "Sad si to rekao i nikada više". Osim toga, pitao me zašto mi kao udruga lovište ne damo u koncesiju nekome drugome. Pazite vi to. Udrugu koja postoji od 1946. godine, priča Antolić i naglašava da lovci mukotrpno rade i stoga mu smetaju takve uvrede koje stižu od načelnika i dijela poljoprivrednika.
- Ja sam uvijek za razgovor. Međutim, ne dozvoljavam da ljude, koji rade volonterski kao i ja cijeli život, budu tako nepravedno optuženi da ne rade ništa. Ne želim da nas se proziva, zaključio je Antolić.
Dobijte informaciju odmah, zapratite nas na Facebooku i TikToku!



