Nastradali dabar/Foto: Ivan Beljan/Facebook

Nastradali dabar/Foto: Ivan Beljan/Facebook

TUŽAN PRIZOR

Dabar od 20-ak kilograma stradao pod kotačima na cesti kod mosta preko rijeke Česme

"Kod ovog mosta ponekad osim dabra vidim i nastradalu vidru. Sigurno postoji način kako ih zaštititi žičanom ogradicom ili slično, ove divlje-divne životinje", napisao je bivši županijski vijećnik Ivan Beljan

Tužan prizor dočekao je jutros bivšeg županijskog vijećnika Ivana Beljana na državnoj cesti kod mosta preko rijeke Česme u Narti. Na kolniku je ležao beživotno tijelo dabra teškog dvadesetak kilograma, koji je stradao pod kotačima najvjerojatnije automobila.

Beljan je na svom Facebook profilu podijelio fotografiju i uputio snažan apel javnosti, otvorivši važnu temu zaštite divljih životinja u prometu.

"Jutros je ovaj kapitalac dabar (cca 20 kg) nastradao na državnoj cesti kod mosta na rijeci Česmi u Narti. Kod ovog mosta ponekad osim dabra vidim i nastradalu vidru. Sigurno postoji način kako ih zaštititi žičanom ogradicom ili slično, ove divlje-divne životinje. Treba društvo samo imati volju – otvaram temu!", napisao je Beljan.

Povratak u Hrvatsku

Dabar je, naime, na području Hrvatske bio istrijebljen više od stotinu godina, a onda je 1996. godine pokrenut projekt njihova povratka u prirodu. Prve jedinke puštene su u šumi Žutica, nedaleko od rijeke Česme, a njihov se broj otada višestruko povećao.

Procjenjuje se da danas u Hrvatskoj živi stabilna i rastuća populacija od preko 10.000 dabrova, koji su se proširili po svim većim rijekama kontinentalne Hrvatske. Njihov povratak iznimno je važan za bioraznolikost jer su dabrovi ključna vrsta koja svojim aktivnostima (gradnjom brana) stvara nova vlažna staništa i tako obogaćuje cijeli ekosustav.

Kako zaštititi dabrove?

Upravo zbog širenja njihove populacije, dabrovi sve češće dolaze u kontakt s ljudskom infrastrukturom, a prometnice koje sijeku njihove prirodne koridore postale su jedna od najvećih prijetnji. Mostovi i propusti za vodu, poput onog na Česmi, mjesta su gdje životinje prirodno prelaze s jedne strane na drugu, zbog čega su upravo ondje najizloženije opasnosti.

Najefikasnija mjera zaštite je postavljanje takozvanih zaštitnih 'pastirskih' ograda uz prometnice na kritičnim dionicama. Te ograde nisu skupe, a sprječavaju životinje da izađu na cestu te ih usmjeravaju prema sigurnim prolazima. Uz ograde, ključna su i druga rješenja poput izgradnje takozvanih "suhih" prolaza ili "polica" unutar postojećih mostova i propusta, koji životinjama omogućuju da prođu ispod ceste, a ne preko nje.

Dobijte informaciju odmah, zapratite nas na Facebooku i TikToku!