Čazma, građani i Komunalije za zdraviji okoliš: u 20 godina zasadili 2021 mlado stablo

ČAZMA - U gradu Čazmi zaista se mogu pohvaliti pozamašnim brojem posađenih stabala u zadnjih dvadeset godina - njih čak 2021 i tu neće stati.

Naime, Čazma već posjeduje desetak mladih drvoreda i to 297 u Ulici M. Novačića, 15 u Ulici F. Vidovića, 103 na Trgu čazmanskog kaptola sa pripadajućim parkiralištima i parkovima, 83 u Ulici K. Tomislava, 61 u Ulici A. Vulinca, 17 u Školskoj ulici, 40 u Ulici G. Draganec, 13 u Ulici Sv. Andrije, 21 u Ulici 26. lipnja, 23 u Ulici braće Radića što je sveukupno 816 mladih stabala.

Čempresi na groblju

Kada se ovome pridruže i grmovi lovor-višnje od 210 biljki, 860 stabala čempresa na glavnim grobljima u Čazmi i Dragancu te prošli tjedan posađenih novih 20 sadnica u centru grada i 140 mladih čempresa na grobljima tada dolazimo do brojke od 2021 stabla. Ovaj tjedan je još u planu posaditi novih 90 sadnica čempresa, a kako bi se zadržao taj broj živućih stabala potrebno je svake godine dodatno nadopunjavati novim biljkama.

- Prije dva tjedna dogodio nam se zahtjev za rušenje nekoliko starijih stabala oko stare srednjovjekovne gradine u centru Čazme. Morali smo to učiniti pošto je to opravdani razlog i tu izbora nema. Draga nam je bila reakcija građana o zaštiti rušenja tih stabala. Baš iz tih razloga nama, odnosno gradu Čazmi cilj je posaditi što više novih stabala kako bi ostali što zeleniji grad - rekao je Ivan Beljan, direktor Komunalija.

Direktor Komunalija naglasio je da je potrebno svake godine podsađivati biljke kako bi zadržali taj broj živućih stabala.

- Kao vjećnik, na 12. sjednici Županijske skupštine od srpnja 2019. godine postavio sam pitanje: “Zašto u našem kraju nestaju šume te koliko se drvne mase u županiji sjeklo od 2001. do 2011. god. te koliko se danas siječe u jednoj godini? Županija na to pitanje ni do dana današnjeg nije dala odgovor. Znamo da je izmjenom Prostornog plana Županija omogućila izgradnju bioelektrana na drvnu masu (sječku) sa 1 MW na 20 MW i time širom otvorila vrata nestanku šuma - upozorava Beljan.

Drveni otpad

- Hvali se župan da smo među prvim županijama po korištenju zelene energije, a šume kao ona u Vučanima, Andigolama, Komuševcu, Ivanskoj, Ceriku i druge već su nestale - zaključio je.

- Naravno, našoj i europskoj drvnoj industriji neprekidno nedostaje drvne mase, a državi novca u proračunu, no tu se treba stvoriti reda. Novina je da novoizgrađena Iverica Bjelovar može od nas odvoziti sortirani glomazni drveni otpad (pretežno od namještaja i stolarije), u količini od 50 t/godišnje i da od toga proizvodi novu ivericu. Na bazi jedne godine ovim sortiranjem spašavamo jednu šumu sa 150 stabala promjera 30 centimetara visine trupca 3 metra, s ukupnom drvnom masom krošnje. Evo i ovakvim primjerom se pokazuje da brigom građana koji nam redovito ustupaju glomazni otpad omogućujemo zdraviji i čišći okoliš svima, uz novije tehnologije - zaključio je Beljan.