U BBŽ-u se radi najbolji bagremov med u Hrvatskoj: "A bojali smo se da će sve biti uništeno"
kolumnist
komunalije
Vezane vijesti
U Lipovom Brdu kod Kapele, na prekrasnim obroncima Bilogore, proizvodi se najbolji bagremov med u Hrvatskoj. Riječ je o vrhunskom proizvodu poznatog bilogorskog pčelara Dražena Kovača. Njegov med od bagrema ovoga je vikenda, na 29. ocjenjivanju kvalitete sortnih vrsta meda u Hrvatskoj, koje je održano u Osijeku, u organizaciji tamošnjeg Prehrambeno-tehnološkog fakulteta, proglašen šampionom u svojoj kategoriji.
No, to nije sve. Odlično je ocijenjen i Kovačev cvjetni med koji je osvojio srebrnu medalju, a nedostajalo mu je samo 0,09 boda do zlata.
Specifična godina
- Ovo je jako lijep uspjeh, ja sam sretan i zadovoljan. I ranijih godina sam slao uzorke na ovo ocjenjivanje i dobivao sam zlatne i srebrne žlice za kvalitetu, no ovo je prvi put da je moj med proglašen šampionom – otkrio nam je Kovač, dodajući kako je ranije titulu šampiona za bagremov med dobio dva puta, ali na županijskom ocjenjivanju.
Kovač otkriva kako je ova godina bila vrlo specifična za pčelare, posebice kad je riječ o bagremovom medu.
- Dogodilo se nešto što nisam doživio nikada u 47 godina, koliko se bavim pčelarstvom, a ne pamte to ni stariji pčelari. Bagrem je u našem kraju počeo cvasti te ubrzo nakon toga i mediti vrlo rano, već početkom travnja, što nije ni malo tipično, pogotovo ne za Bilogoru. S obzirom na tako ranu cvatnju, bojali smo se lošeg vremena koje u trenu može sve uništiti, no ipak je sve dobro prošlo i košnice su se nešto napunile - kaže Kovač.
I to medom vrhunske kvalitete, što dokazuje i priznanje iz Osijeka.
Nepredvidiv posao
Ipak, upravo zbog velikih klimatskih promjena, pčelarstvo postaje sve nepredvidljiviji posao, a pčelari posljednjih godina svjedoče promjenama u prirodi koje nisu nimalo uobičajene.
- Svake godine iznenadi nas nešto novo čemu se moramo prilagoditi – kaže naš sugovornik.
Ovaj poznati bilogorski pčelar ovim se poslom bavi već gotovo pola stoljeća, od 1976. godine.
- U pčelarstvu se našao slučajno, imao sam 12 godina kada sam počeo s time. U našem selu nekoliko je obitelj imalo košnice, no moja nije bila među njima. Upoznao sam se s pčelama i tim poslom preko djeda jednog mog prijatelja. Jako mi se to svidjelo, a kad je djed preminuo njegova obitelj ponudila mi je da preuzmem tri preostale košnice, što sam i učinio – prisjeća se Kovač.
Tada je, kaže, nešto već znao o pčelarenju, no većinu onoga što danas zna naučio je sam, u hodu, često usvajajući lekcije na vlastitim greškama.
Opasna varoa
- Već 1980. godine sam postao članom udruge pčelara u Bjelovaru, današnje Pčelarske udruge ''Bilogora'' u kojoj sam aktivan bio niz godina, a u međuvremenu sam postao i član Hrvatskog pčelarskog saveza - kaže Kovač koji je i jedan od osnivača popularnog Međunarodnog pčelarskoj sajma u Gudovcu.
Dobro je upoznat sa svim problemima koji danas more domaće pčelare, a jedan od najvećih
i dalje je varoa koja, ako se ne prevenira, u trenu može uništiti pčelinje zajednice.
- Pčelarstvo se sve teže baviti i zbog otežanog otkupa. Na žalost, tržište još preplavljeno medom iz uvoza, a na policama trgovina često se nalazi i ne kvalitetan med. Zbog toga mnogi pčelari danas odustaju od ovoga posla ili smanjuju broj pčelinjih zajednica – kaže Kovač.
Bogata Bilogora
Ipak, on je nije od onih koji samo tako dižu ruke od svega. Pčelarstvu je posvetio život, a koliko je truda uložio u taj posao, najbolje svjedoče priznanja za vrhunske proizvode iza kojih stoji, poput najnovije titule šampiona iz Osijeka.
- Danas na svome imanju u Lipovom Brdu ima 110 pčelinjih zajednica, od toga 30 rezervnih zajednica i 80 proizvodnih. Sretan sam što sam na Bilogori koja je za pčelarenje poprilično dobra, a sve ovisi o godini pa mi pčelari stalno gledamo u nebo. Ondje imamo dobar proljetni razvitak za naše pčele uz voćnu, šumsku i livadnu pašu, bagrem, lipu, nešto kestena, zlatošipku, zajedno s livadama. Prvi puta prošle godine zamedio je dobro i bršljan, medljikovac koji u zadnjih par godina medi preko ljeta, kao i druge medonosne biljke prisutne u prirodi – kaže Kovač.
Kupujmo domaće
Kad se to bogatstvo prirode spoji s dugogodišnjim znanjem kakvo ima naš sugovornik, rezultat je, što je potvrđeno i ovih dana na nacionalnom ocjenjivanju, najbolji bagremov med u Hrvatskoj.
No, nije Kovač jedini, kaže. I drugi domaći pčelari nude odličan med, neusporediv s većinom proizvod koji se mogu pronaći na policama trgovačkih centara.
- Zato, moja preporuka je da potrošači kupuju pčelinje proizvode od svojih pčelara, jer time podržavaju njihov mukotrpni rad na pčelinjaku, ali i opstanak pčela u prirodi. To je jako važno jer bez pčela nema života. Ako njih nestane, ubrzo ćemo nestati i mi – kaže Kovač.
Dobijte informaciju odmah, zapratite nas na Facebooku i TikToku!